HTML

Pisanje HTML dokumenata

Autor: Dragan Sretenovi}, 16.4.1995.

WWW i HTML

World Wide Web je jedan od najpopularnijih servisa na Internetu, pre svega zbog svoje op{tosti i jednostavnosti za upotrebu. Dokumenti koji se prikazuju Web-om pi{u se u odgovaraju}em jeziku: HTML (HiperText Markup Language), koga krase upravo iste ove osobine: jednostavan je i univerzalan. Na Web serverima se dokumenti ~uvaju, prenose na klijentski ra~unar mre`nim protokolom HTTP (HiperText Transfer Protocol) i prikazuju odgovaraju}im programom za pristup (browser).

HTML su tekstualne datoteke sa dodacima sekvenci za formatiranje teksta. Nastao je na osnovu op{teg standarda za strukturirane dokumente SGML (Standard Generalized Markup Language). Formatiranje teksta je na logi~kom nivou, {to zna~i da se u tekstu defini{u zaglavlja, pasusi, liste, tabele, dok recimo tip i veli~inu znakova bira svaki korisnik po `elji na svom programu za pristup WWW serveru.

Su{tinska osobina Web-a kao hipermedijalnog sistema je mogu}nost referenciranja drugih dokumenta iz HTML-a. Ovo referenciranje mo`e biti u okviru istog servera ili pozivanje drugog servera u mre`i, uz primenu standardnog sistema obele`avanja polo`aja dokumenata URL (Uniform Resource Location) kojim se zadaje adresa servera i putanje do dokumenta na njemu. Upravo je u razvoju standard URN (Universal Resource Numbers) se mo`e definisati dokument nezavisno od njegovog polo`aja na mre`i.

HTML dokumenti se mogu pisati standardnim editorom teksta, mada postoje i posebni programi koji olak{avaju dodavanje sekvenci za formatiranje. Posebno je interesantna mogu}nost automatske konverzije tekstova iz drugih formata, recimo Tex/LaTex, Framemaker ili MS Word for Windows u HTML pomo}u odgovaraju}ih programa. Ova konverzija dosta lepo radi za ~isto tekstualne dokumente, dok je za slike i formule zasad ipak potrebna dodatna ru~na intervencija.

U~enje HTML-a je relativno lako jer je broj oznaka mali. Preporu~uje se tehnika gledanja izvornog koda dokumenta i pore|enje sa ispisanim, formatiranim, tekstom. U svim programima za pristup Web-u postoji za to namenjena opcija menija, obi~no: View | Source.

HTML je jezik u razvoju, i povremeno se pojavljuju novi dodaci koji ga oboga}uju. Trenutno je aktuelna pro{irena verzija 3.0, poznata pod nazivom HTML+. Ova specifikacija obuhvata i ekranske forme za unos podataka na klijentskom ra~unaru, formule, tabele itd.

Osnovni elemtenti HTML-a

Osnovna osobina HTML-a je da se sve komande za formatiranje teksta zadaju oznakama - TAG-ovima u obliku komnadi ogra|enih znacima manje i ve}e, npr. oznaka naslova <title>.

Ve}ina komandi ima oznaku po~etka i kraja obele`enog teksta i kraj se uvek prikazuje tako {to ogra|enom imenu prethodi znak kosa crta, npr: </title>. Postoje i komande kod kojih se zadaje samo po~etak formatiranja, poput oznake novog paragrafa <p>.

Kod pisanja oznaka NIJE bitno da li koristimo mala ili velika slova ili kombinaciju, pa se ravnopravno mo`e napisati npr. i <TITLE> ili <Title>.

Naslov: Kada se prikazuje dokument u vrhu prozora ili u spisku dokumenata koje smo ~itali se prikazuje naslov, koji se u dokumnetu obele`ava se <TITLE> i zavr{ava sa </TITLE>.

Zaglavlja: Osnovni na~in za izdvajanje logi~ke strukture dokumenta je odvajanje delova zaglavljima (headers) odgovaraju}eg nivoa. Na raspolaganju je {est nivoa, po~ev od <H1> koji se pretstavlja najve}im slovima, do <H6> koji je naznatno krupniji od obi~nog teksta. Kraj zaglavlja se ozna~ava istom oznakom dopunjenom kosom crtom, npr: </H1>.

Pasusi ili paragrafi: Ispred novog pasusa se stavlja oznaka <P>. Kraj pasusa se prepoznaje kao po~etak slede}ega pasusa ili zaglavlja. U formatiranom tekstu se obi~no me|u paragrafima prikazuje prazna linija odnosno razmak, i novi paragraf po~inje na po~etku slede}e linije.

Specijalni znaci: znaci koji se koriste za kreiranje oznaka (tag-ova) moraju se uneti na specijalan na~in, npr: & kao &amp, < kao &lt, > kao &gt, kao &quot. Kompletan spisak se mo`e na}i u tabeli.

YU slova: Na`alost, u standardnoj specifikaciji YU slova zasad nisu predvi|ena. Mo`emo eventualno na svakom klijentu postaviti font sa ugra|enim YU znacima po nekom kodnom rasporedu, recimo YUSCI, i kreirati sve dokumente po tom kodnom rasporedu.

hipertekst-veze (hypertext links) na lokalne dokumente se prikazuju pomo}u oznaka poput slede}e, gde je u navodnicima putanja do dokumneta
<A HREF=protokoli/http.html> Opis HTTP protokola </A>
Na ekranu se prikazuje podvu~en tekst izme|u oznaka.

Veze ka dokumentima na drugim serverima se ozna~avaju nazivom protokola, sa adresom servera i putanjom do dokumenta, poput slede}e:
<A HREF=http://zmaj/Etf/Rc/index.html> RC ETF BG </A>

Veze ka drugim delovima dokumenta:

Prikaz slika uz tekst se vr{i tako {to se zada oznaka poput slede}e:
<IMG SRC=Slike/etf.gif>

Nagla{avanje teksta: <B> bold </B>, <EM> italika </EM>