Prvog oktobra 1960. godine zvani~no je otpo~eo rad Tehni~kog fakulteta u Ni{u, u ~ijem sastavu su bili: Ma{inski odsek, Gra|evinski odsek, Arhitektonski odsek i Elektronski odsek. Elektronski odsek osnovan je uz svesrdnu pomo} Zavoda RR (sada Elektronska industrija Ni{). Zavodi RR su za potrebe Elektronskog odseka, u okviru kruga svojih fabrika, odvojili jedan deo zgrade Alatnice. Te godine upisano je 129 redovnih studenata i 134 vanredna studenta. Prvi nastavnici su, najve}im delom, bili honorarni profesori Elektrotehni~kog fakulteta u Beogradu, a prvi stalni nastavnik na Elektronskom odseku izabran je tek juna 1961. godine.
Ubrzo nakon osnivanja Elektronskog odseka nabavljaju se neophodni instrumenti i izra|uju makete za demonstraciona i laboratorijska ve`banja. Uvo|enjem vi{estepene nastave prebacuju se stru~ni predmeti u ranije godine studija. Osniva se i biblioteka Elektronskog odseka sa ~itaonicom, kao istureni deo biblioteke Tehni~kog fakulteta. Kada je zgrada Tehni~kog fakulteta zavr{ena (1964. godine), studenti ni`ih godina slu{ali su predavanja i izvodili ve`banja u novim prostorijama Tehni~kog fakulteta.
U oktobru 1968. godine Savet Univerziteta u Ni{u formirao je Mati~nu komisiju za osnivanje Elektronskog fakulteta u Ni{u. Kao datum osnivanja Elektronskog fakulteta uzima se 23. novembar 1968. godine, kada je Skup{tina SR Srbije donela "Zakon o osnivanju Elektronskog fakulteta u Ni{u". Te, {kolske 1968/69. godine, upisano je 269 redovnih i 27 vanrednih studenata, koji su svi slu{ali nastavu i izvodili ve`banja u zgradi Tehni~kog fakulteta.
Uz pomo} Elektronske industrije i zajednice usmerenog obrazovanja, 1972. godine izgra|ene su laboratorije za potrebe Elektronskog fakulteta, kao dodatak zgrade Tehni~kog fakulteta. Godine 1971. je otpo~eo da radi i elektronski ra~unski centar, u ~ijem je sastavu bio ra~unar IBM 1130, a koji je slu`io za nau~no-istra`iva~ki rad nastavnika i saradnika, kao i za ve`banje studenata.
Zna~ajna godina u istoriji Elektronskog fakulteta je bila 1982., kada se iz zgrade Tehni~kog fakulteta pre{lo u novu, modernu zgradu (sa 4 amfiteatra, 40 u~ionica, 30 laboratorija, ra~unskim centrom, kabinetom za strane jezike, bibliotekom, savremenom mernom i ra~unarskom opremom za nastavu i nauku, studentskim klubom, itd.), u kojoj se Fakultet i sada nalazi.
Nastavni planovi i programi tokom rada Elektronskog odseka i Elektronskog fakulteta menjali su se i prilago|avali nastalim potrebama privrede i dostignu}ima u nauci. Razvoj nastavnog procesa na Elektronskom fakultetu se odvijao u vi{e faza. Nastava se, najpre, odvijala u dva dela; studije na prvim dvema godinama omogu}avale su sticanje titule in`enjera elektronike, a studenti koji su zavr{avali ~etvorogodi{nje studije sticali su zvanje diplomiranog in`enjera elektronike. Imaju}i u vidu brz razvoj elektronike, a i sve manje potrebe za sticanjem zvanja in`enjera, od 1966. godine izvodi se jedinstvena nastava na petogodi{njim studijama. Me|utim, od {kolske 1978/79. godine (zaklju~no sa 1987/88. godinom), pored nastave u trajanju od 9 semestara (deseti semestar se koristi za izradu diplomskog rada), paralelno se izvodila i nastava za sticanje vi{e stru~ne spreme u trajanju od 5 semestara. Od osnivanja Elektronskog fakulteta do 31. septembra 1995. godine zvanje diplomiranog in`enjera elektronike steklo je 2454 studenta, a vi{u stru~nu spremu je dobilo 211 studenta.
Poslediplomske, odnosno magistarske studije, izvode se na Elektronskom fakultetu od 1969. godine, uz stalno usagla{avanje planova i programa. U prvom periodu nastava se izvodila po mentorskom sistemu, a od 1979. godine nastava na poslediplomskim studijama izvodi se sa obaveznim dr`anjem predavanja na prvoj godini studija. Do 30. septembra 1995. godine na Elektronskom fakultetu u Ni{u odbranjeno je 280 magistarskih teza i 105 doktorskiih disertacija.
Nau~no-istra`iva~ki rad na Fakultetu odvijao se veoma povoljno, {to se vidi iz velikog broja objavljenih radova nastavnika i saradnika (preko 3250), realizovanih projekata preko Republi~ke i osnovnih zajednica nauke, ugovora sa radnim organizacijama, odr`anih kurseva inovacija znanja, itd. U proteklom periodu zna~ajno su razvijene i solidno opremljene laboratorije za projektovanje elektronskih kola, satelitsku televiziju, hiperfrekvencije, modeliranje procesa i komponenata, pouzdanost mikroelektronskih komponenata, itd. Zahvaljuju}i relativno dobroj opremljenosti i povoljnoj kadrovskoj situaciji Fakultet je, u saradnji sa industrijom, bio u mogu}nosti da realizuje ve}i broj nau~no-istra`iva~kih i istra`iva~ko-razvojnih projekata za potrebe industrije. Osnovni partner u nau~no-istra`iva~kom i istra`iva~ko-razvojnom radu bio je Ei-Ni{, sa svojim istra`iva~ko-razvojnim institutom i ve}im brojem preduze}a. Naravno, Fakultet je, kada su u pitanju republi~ki projekti, sara|ivao sa Elektrotehni~kim fakultetom u Beogradu, Institutom "Mihajlo Pupin", Institutom "Boris Kidri~", Institutom za fiziku iz Zemuna i drugim odgovaraju}im organizacijama. U novije vreme zna~ajna je saradnja sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti, koja je dovela do stvaranja odgovaraju}ih institucionalnih formi zajedni~kog rada na Univerzitetu u Ni{u.
Elektronski fakultet, zahvaljuju}i kadrovskim i tehni~kim mogu}nostima, bio je u situaciji da dr`i kurseve inovacija znanja i specijalizacija kako za potrebe doma}ih organizacija, tako i za slu{aoce iz drugih zemalja. Tako je, na primer, Fakultet u {kolskoj 1984/85 godini uspe{no obavio specijalisti~ke studije za in`enjere iz NR Koreje iz oblasti projektovanja integrisanih kola. Posebno treba ista}i da su, zahvaljuju}i me|unarodnoj afirmaciji Elektronskog fakulteta, nekoliko stranih dr`avljana zavr{ili poslediplomsko usavr{avanje i izradili doktorskie disertacije na Fakultetu. Pored toga, Fakultet je bio organizator ve}eg broja me|unarodnih nau~nih konferencija koje su, zbog dobrih organizacija i ostvarenih efekata, dobile zapa`enu reputaciju i visoko mesto na listi me|unarodnih nau~nih skupova.
Broj nastavnika, saradnika i nenastavnog osoblja tokom godina se stalno menjao. U trenutku osnivanja (1968. godine) broj zaposlenih na Elektronskom fakutetu iznosio je 31, a dijagram koji ilustruje dinamiku zapo{ljavanja tokom proteklih godina prikazan je na slede}oj slici.