I.5.1. DRU[TVENO-EKONOMSKA OPRAVDANOST OTVARANJA POSTDIPLOMSKIH STUDIJA NA ELEKTROTEHNI^OM FAKULTETU U TITOGRADU



Mo`e se sa sigurno{}u tvrditi da je jedan od najbitnijih razloga tehnolo{kog zaostajanja i samim tim, velikih ekonomskih te{ko}a privrede Crne Gore, nedovoljna ili skoro potpuna nerazvijenost razvojne funkcije.

Bitan preduslov za dugoro~nu politiku razvoja, jeste postojanje kadrovski dobro ekipiranih istra`iva~ko-razvojnih slu`bi u proizvodnim organizacijama. Medjutim, takvih slu`bi u najve}em broju preduze}a, zapravo skoro uop{te i nema, a tamo gdje ima nekih za~etaka, zanemarljiv je broj stru~nih ljudi koji su pro{li kroz neki od vidova poslijediplomskog usavr{avanja. S druge strane, javlja se u nekim radnim organizacijama odredjen broj ambicioznih mladih ljudi koji po skoro isklju~ivo vlastitoj inicijativi upisuje postdiplomske studije u nekom od univerzitetskih centara u Zemlji. Svi ti kandidati mahom profili{u svoje studije prema svom sopstvenom interesu, ili pak, prema interesu svojih mentora. Veoma su rijetki slu~ajevi gdje se postdiplomske studije, magistarski i doktorski radovi kandidata iz privrede ili sa fakulteta prilagodjavaju realnim potrebama okru`enja. Otuda i ~esto izra`avano nezadovoljstvo u dru{tvu ~injenicom da imamo relativno razvijen Univerzitet koji nedopustivo malo doprinosi tehnolo{kom razvoju Republike.

Nakon svestranog sagledavanja potreba, stanja i mogu}nosti, konstatovano je da je, Elektrotehni~ki fakultet sa kadrovskim potencijalom, laboratorijskom opremom, bibliotekom i drugim sadr`ajima, po op{tem stepenu razvijenosti dostigao nivo kada je sposoban da nastavni proces pro{iri i na postdiplomske studije. 1991. godine su na Elektrotehni~kom fakultetu otpo~ele sa radom postdiplomske studije, ~ime je Fakultet dopunio svoju ponudu za usavr{avanjem i osposobljavanjem ve}eg broja zainteresovanih in`enjera elektrotehnike. Zna~ajan broj nau~nih radnika na Fakultetu i njihova dostignu}a u nau~no-istra`iva~kom radu kvalifikuje ga u potpunosti i za ovakav studij.

Broj diplomiranih in`enjera elektrotehnike koji rade u Crnoj Gori, predstavljaju solidnu osnovu za selekciju najtalentovanijih koji }e mo}i sa uspjehom da zavr{e postdiplomske studije.

Danas kada se znanje akumuli{e nevjerovatnom brzinom jedan od osnovnih vidova obrazovanja mora postati poslijediplomsko. Ne treba posebno dokazivati da u tehnolo{ki razvijenim zemljama poroces vra}anja na Univerzitet u cilju do{kolovanja je postao podjednako atraktivan kao i proces dodiplomskog obrazovanja. Sve je vi{e ljudi koji u toku svog radnog vijeka zavr{e i po vi{e poslijediplomskih studija.

Postdiplomske studije nisu vi{e pitanje elitizma . To je pitanje opstanka, realizacije, razvojnih ciljeva kao i budu}nosti preduze}a i cijelog dru{tva.

Vi{e je motiva koji su opredjelili Elektrotehni~ki fakultet da udje u ovu aktivnost. Najva`niji od svih su oni koji zahtijevaju pove}anje kvaliteta rada, dalji prodor u nau~no-istra`iva~ki rad kao i potreba za {kolovanjem nau~no-istra`iva~kog kadra.

Otvaraju}i postdiplomske studije iz elektrotehnike Elektrotehni~ki fakultet je ne samo zaokru`io svoju djelatnost ve} je prije svega izvr{io onu misiju u Crnoj Gori koja mu je i povjerena, na koju se na`alost, dugo ~ekalo.

Realizacijom programa poslijediplomskih studija zaokru`uje se proces visoko{kolskog obrazovanja na Elektrotehni~kom fakultetu i na najkvalitetniji na~in prevazilazi nezadovoljavaju}a saradnja Fakulteta sa privredom Crne Gore.Oslanjanje poslijediplomskih studija na nau~no-istra`iva~ke razvojne projekte Crne Gore stavili bi se u punu funkciju razvoja i optimalnog funkcionisanja elektro sistema raspolo`ivi nau~ni, stru~ni i materijalni potencijal Fakulteta i privrede.

Ne pretenduju}i, u ovom trenutku, da mo`e obezbijediti postdiplomske studije iz svih specijalnosti koje se izu~avaju u elektrotehnici, Elektrotehni~ki fakultet se opredijelio za studije iz onih disciplina za koje nastavu mo`e organizovati uglavnom sa svojim kadrom. Zna~ajan broj nau~nih radnika koji su afirmisani u mnogim disciplinama ne samo u Jugoslaviji ve} i u Svijetu garantuje da }e poslijediplomski studiji imati zadovljavaju}i nivo. Laboratorijska oprema, kao i biblioteka samo podupiru ovakvu tvrdnju.

Elektrotehni~ki fakultet }e, u zavisnosti od interesovanja, organizovati postdiplomske studije prema datom Nastavnom planu postdiplomskih studija, u skladu sa Pravilnikom o postdiplomskim studijama. Uva`avaju}i ispoljeno interesovanje i mogu}nosti Fakulteta, usvojeni su slede}i smjerovi sa odgovaraju}imi usmjerenjima:

1. Smjer: TEORIJSKA ELEKTROTEHNIKA
Usmjerenje: 1.1. Teorija elektri~nih kola, Sistema i procesiranje signala

2. Smjer: ELEKTROENERGETSKI SISTEMI
Usmjerenje: 2.1. EE mre`e i sistemi
Usmjerenje: 2.2. EE postrojenja

3. Smjer: ELEKTRI^NE MA[INE I INDUSTRIJSKI POGONI
Usmjerenje: 3.1. Elektri~ne ma{ine
Usmjerenje: 3.2. Elektromotorni pogoni
Usmjerenje: 3.3. Energetska elektronika
Usmjerenje: 3.4. Elektrotermija

4. Smjer: RA^UNARI

5. Smjer: UPRAVLJANJE
Usmjerenje: 5.1. Upravljanje sistemima i procesima
Usmjerenje: 5.2. Robotika i vje{ta~ka inteligencija