I.3. MATERIJALNA OSNOVA RADA


U vrijeme otvaranja Fakulteta u Titogradu nije postojala odgovaraju}a zgrada, a ni neka podesna prostorija za izvodjenje nastave za studente. Nastava je za prvu godinu organizovana i izvodjena u nepodesnoj fiskulturnoj dvorani Gradjevinske srednje tehni~ke {kole, {to je pri~injavalo podjednako velike pote{ko}e i nastavnom osoblju i studentima.


Za izvodjenje nastave na drugoj godini studija kori{}ena je jedna prostorija "Elektroprivrede". Laboratorijske vje`be iz fizike, elektri~nih mjerenja, elektri~nih ma{ina i elektro-tehni~kih materijala izvodjene su u laboratorijama smje{tenim u zgradi "Elektroprivrede", koja je uglavnom ove laboratorije i opremila.


I tre}a godina nastave izvodjena je u prostorijama Gradjevinske srednje tehni~ke {kole, "Elektroprivrede" i studentskom domu, dok je {kolske 1964/65., tj. druge godine rada Tehni~kog fakulteta, za prvu godinu nastava izvodjena u djelimi~no zavr{enoj novoj zgradi Fakulteta, u ul.Jovana Toma{evi}a.


Naime, po dono{enju odluke o otvaranju Odjeljenja Beogradskog elektrotehjni~kog fakulteta u Titogradu, donijeta je 1961. godine i odluka o podizanju zgrade za Fakultet. Raspisan je konkurs za idejno rje{enje ovog objekta, ali po{to se nije raspolagalo dovoljnim sredstvima za podizanje odabranog objekta po ovom Konkursu, odlu~eno je da se djelimi~no izgradjeni dio jednog objekta, prvobitno namijenjenog za druge potrebe, adaptira i koristi za potrebe Fakulteta.

Adaptacija ovog objekta je po~ela sredinom 1962. godine, i njegova prva etapa, administrativni dio, zavr{ena je za po~etak nastave {kolske 1964/65. godine. Te godine nastava je na prvoj godini izvodjena u novoj zgradi u prostoriji namijenjenoj za biblioteku i ~itaonicu Fakulteta. Druga etapa , tj. dovr{enje svih gradjevinskih radova na zgradi, zavr{eno je do po~etka nastave u {kolskoj 1965/66. godini, kada je teorijski dio nastave za sve godine studija mogao normalno da se odvija. Po{to je zgrada Fakulteta to omogu}avala, zbog postojanja samo jednog odsjeka na Tehni~kom fakultetu, to je istovremeno sa njim u zgradu useljen i drugi fakultet u Titogradu - Ekonomski fakultet. Medjutim, otvaranjem 1970/71. {kolske godine Ma{inskog odsjeka na Tehni~kom fakultetu i 1972/73. {kolske godine Pravnog fakulteta, zgrada je postala suvi{e tijesna za dalji normalan rad i razvoj postoje}ih fakulteta. Stoga je donijeta odluka da se za Tehni~ki fakultet podi`u novi objekti, a da se postoje}a zgrada ustupi na kori{}enje Ekonomskom i Pravnom fakultetu.

Uz zna~ajno materijalno anga`ovanje Republike, prema projektu arhitekte M.Popovi}a, izgradjen je novi objekat Tehni~kih fakulteta u dijelu grada preko Mora~e. Kompleks se sastoji od bloka bazne nastave, kabinetskog bloka i bloka laboratorija, sa ukupnom povr{inom od oko 15.000 metara kvadratnih. Od toga na nastavni prostor otpada oko 2.500 m2, laboratorijski prostor oko 5.700 m2 , prostor za kabinete nastavnika i seminarske sale oko 4.600 m2, holovi i ostalo oko 3.200 m2. U zgradi postoji veliki amfiteatar sa oko 500 mjesta osposobljen i za razne vrste drugih aktivnosti, i 15 slu{aonica sa ukupno oko 2.000 mjesta.

Elektrotehni~ki fakultet raspola`e sa oko 3.800 m2 prostora, od ~ega je: oko 775 m2 kabinetskog prostora, 520 m2 prostora za odr`avanje nastave, oko 1910 m2 laboratorijskog prostora i oko 570 m2 holova i zajedni~kog prostora.

U istoj zgradi pored Elektrotehni~kog fakulteta, smje{teni su i Ma{inski, Metalur{ki, Gradjevinski, Prirodno matemati~ki fakultat, Institut za tehni~ka istra`ivanja, Univerzitetska biblioteka, Univerzitetski ra~unski centar i Rektorat.


Uporedo sa rje{avanjem problema prostora, vr{ena je i nabavka opreme i opremanje laboratorija. I nakon preseljenja Fakulteta u novu zgradu u staroj zgradi je ostala Laboratorija za visoki napon. Zahvaljuju}i materijalnoj pomo}i Elektroprivrede Laboratorija za visoki napon je moderno opremljena i pored edukativne mo`e biti kori{}ena i za veliki dio ispitivanja potrebnih privrednim i drugim organizacijama. Za njeno {to efikasnije kori{}enje treba nastojati da se Laboratorija izmjesti na pogodniju lokaciju.


Takodje, od samog po~etka rada Fakuleta pristupilo se organizovanju biblioteke i nabavci stru~ne literature. U okviru Tehni~kih fakulteta postoji zajedni~ka biblioteka, ~ije su osnovne djelatnosti: prijem i obrada (fizi~ka i stru~na) svih vrsta bibliote~kog materijala, uslu`ivanje ~italaca knjigama, ~asopisima, doktorskim, magistarskim i diplomskim radovima, biltenima i drugim materijalom kojim biblioteka raspola`e ili koje mo`e nabaviti za svoje korisnike. U okviru svog rada biblioteka formira azbu~ni i stru~ni katalog. Nedavno je biblioteka opremljena i ra~unarskim sistemom koji umnogome olak{ava i ubrzava kako rad osoblju, tako i dobijanje svih potrebnih informacija za korisnike njenih usluga. Biblioteka trenutno vr{i porud`bine 40 doma}ih i 220 stranih ~asopisa. Godi{nja porud`bina iznosi oko 260 naslova ~asopisa i oko 3400 primjeraka ostaloga materijala. Knji`ni fond biblioteke je 20.307 bibliote~kih jedinica, dok diplomskih radova ima 1728. Pored toga biblioteka raspola`e sa ve}im brojem re~nika, zbornika sa savjetovanja i konferencija, enciklopedija, i sl.

Za potrebe Fakulteta i njegovog Zavoda za energetiku, uz finansijsku pomo} Elektroprivrede nabavljen je elektronski ra~unar IBM 1130. Ra~unar je bio instaliran u adaptiranim prostorijama Elektroprivrede, i pu{ten u rad 1969. godine. Bio je to prvi elektronski ra~unar instaliran u Crnoj Gori, koji je slu`io kako za obuku studenata i nau~ni rad nastavnika, tako i za usluge privrednim organizacijama. Reorganizacijom Tehni~kog fakulteta, Ra~unski centar je bio u sklopu Instituta za tehni~ka istra`ivanja, da bi kasnije prerastao u Univerzitetski ra~unski centar pri Prirodno-matemati~kom fakultetu. Pored Univerzitetskog ra~unskog centra, ~ije usluge koriste i na{i nastavnici, saradnici i studenti, na Fakultetu postoji i ve}i broj (tridesetak) PC ra~unara ( HP, XT, AT 286, 386 ) i pomo}ne opreme, koji su znatno doprinijeli osavremenjavanju ne samo nastavnog procesa ve} i podizanju nivoa nau~no-istra`iva~kog rada. Radi njihovog efikasnijeg kori{}enja i bolje dostupnosti korisnicima, jedan broj ra~unara i potrebne pripadaju}e opreme je smje{ten u tri ra~unarske jedinice, ~ije je dnevno vrijeme kori{}enja veoma veliko.

Koriste}i raspolo`ivu opremu i ra~unare, Fakultet je organizovao vi{e kurseva za rad na ra~unarima, za slu{aoce iz zainteresovanih firmi i pojedince, i tako dao svoj doprinos efikasnijem i kvalitetnijem kori{}enju ra~unara u Crnoj Gori. Fakultet }e i dalje, sve dok bude postojao interes za to, nastaviti sa ovom uspje{nom i veoma korisnom akcijom.

Od ukupnog broja od 38 stalno zaposlenih na fakultetu, uz velike napore u dosada{njem periodu trajno je rije{eno stambeno pitanje za 26 zaposlenih. Sada je samo pet zaposlenih bez potpuno rije{enog stambenog pitanja, dok jo{ sedam zaposlenih prema sada{njoj situaciji imaju neadekvatno rije{eno stambeno pitanje. Fakultet }e i dalje, kao i do sada, nastojati da i preostalim radnicima trajno rije{i ovo veoma va`no `ivotno pitanje.

Materijalna baza svakako je jedan od dominantnih faktora koji su preduslovi rada i razvoja Fakulteta. Na`alost, mora se konstatovati da su finansijska sredstva Fakulteta naj~e{}e bila nedovoljna, tako da su Fakultetu obezbjedjivala samo golu egzistenciju. Koliko je situacija te{ka dovoljno ilustruje ~injenica da ~esto nijesmo u stanju da nabavljamo stru~ne ~asopise i knjige iz inostranstva. [ta to zna~i za Fakultet koji `eli i treba da bude na izvoru nau~nih saznanja i informacija, nije potrebno komentaristati.

Poseban problem je osavremenjavanje laboratorija. Poznato je da samo dobro opremljene laboratorije najsavr{enijom opremom omogu}avaju kvalitetne rezultate u obrazovnom i nau~no-istra`iva~kom procesu. Stoga, kada se govori o pove}anju kvaliteta obrazovanja, mora se pobolj{ati opremljenost Fakulteta.