WINDOWS

[ta je potrebno da biste koristili Windows?

Programski paket Windows kao minimalnu konfiguraciju za svoj rad zahteva ra~unar sa procesorom 80286 i najmanje 1MB RAM memorije. Me|utim rad na takvoj konfiguraciji je prili~no nekomforan (spor pre svega). Optimalna konfiguracija zahteva ra~unar sa procesorom tipa 80386 (80386SX i 80486) i ve}u koli~inu RAM memorije (od 4MB pa na vi{e). Mi{ nije neophodan, ali je rad s njim mnogo lak{i i br`i. Od softvera potreban vam je MS-DOS 3.1 ili novija verzija.

Instalacija

Instalacija po~inje tako {to u jedan od floppy disk drajvova (zavisno da li su diskete na kojima se Windows nalazi 5.25i (1.2MB) ili 3.5i (1.44MB)) stavite disketu broj 1 (diskete su numerisane) i otkucate:
A:\> setup
Ako radite sa NOVELL serverom, potrebno je da Windows koji se nalazi na disku servera instalirate na svoj prostor tako|e na disku servera. Za to je potrebno da znate na kom drajvu i u kom direktorijumu se nalazi Windows i onda otkucate npr.:
G:\> s:\windowse\setup /n

Setup je program koji }e izvr{iti instalaciju Windows-a na va{ hard disk tj. na va{ prostor na disku. Prilikom instalacije Setup vam prikazuje neke informacije na ekranu, nudi vam da izaberete na~in instalacije (minimalnu ili maksimalnu instalaciju) i propituje vas za neke dodatne informacije (da li imate {tampa~, da li ho}ete ovo ili ono, ...). Posle svakog pitanja ili izve{taja, pritiskom na Continue nastavlja se instalacija. Uglavnom (pogotovo ako niste sigurni) samo pritiskom na Continue nastavljate instalaciju bez ikakvih promena. Nakon zavr{etka instalacije preporuka je da se vratite u DOS i resetujete ra~unar. Kada ste to uradili mo`ete startovati Windows.

Setup program mo`ete pokrenuti i kasnije iz Windows-a da biste promenili neke parametre instalacije (tastaturu, mi{a,...).

Startovanje Windows-a

Windows se pokre}e iz DOS komandne linije tako {to otkucate:
C:\> win
Nakon toga na}i }ete se u jednom od dva programa: File Manager-u ili Program Manager-u. Ovi programi nazivaju se i glavne Windows aplikacije jer je samo pomo}u njih mogu}e pokrenuti neku od Windows aplikacija. Ako u toku instalacije niste ni{ta menjali na}i }ete se u Program Manager-u. Iako je Program Manager po mnogo ~emu specifi~an program u Windows-u, prozor koji koristi za prikaz je sli~an svim ostalim prozorima koje mo`ete videti u ostalim aplikacijama. Sve {to se radi u Windows-u radi se preko takvih prozora.
Najva`niji delovi prozora su:
Okvir prozora.
Zaglavlje
na vrhu prozora u kome je upisano ime prozora.
Control menu box (mali kvadrat sa linijom u sredini) u levom uglu zaglavlja.
Kontrolne strelice u desnom uglu zaglavlja (jedna okrenuta na gore, druga na dole) koje se koriste za pove}anje prozora na ceo ekran (maximize) i smanjenje prozora na nivo ikone (minimize).
Linija menija ispod zaglavlja.
Radni deo prozora u kome se odvijaju sve aktivnosti pokrenutih programa.

Rad sa prozorima

Odre|ivanje dimenzija i polo`aja prozora

Svaki put kad pokrenete neki program on }e otvoriti novi prozor na radnoj povr{ini. Windows odre|uje mesto i dimenzije prozora. Dimenzije zavise od toga {ta se sve tog trenutka nalazi na radnoj povr{ini.
Kada `elite koncentrisati pa`nju samo na jednu aplikaciju, njenom prozoru mo`ete dodeliti ceo ekran. Maksimalnu veli~inu prozora posti`ete tako {to kliknete na kontrolnu strelicu okrenutu na gore. Ako ponovo kliknete na istu strelicu prozor vra}ate na prvobitnu veli~inu.
Ako trenutno ne radite sa nekom aplikacijom, mo`ete je dr`ati na radnoj povr{ini u vidu ikone. Da biste neki prozor sveli na nivo ikone, kliknete na kontrolnu strelicu okrenutu na dole. Prvobitnu veli~inu prozora vrati}ete ako dva puta kliknete na ikonu.
Prozore mo`ete proizvoljno pomerati po ekranu. Dovoljno je da uhvatite gornji rub ili zaglavlje prozora mi{em i da ga pomerite na `eljenu poziciju. (Kliknete mi{em i taster dr`ite pritisnut dok ne izvr{ite pomeranje.) Deo prozora se mo`e nalaziti i van radne povr{ine, {to zna~i da se ne}e videti na ekranu.

Izbor aktivnog prozora

Od svih prozora koji se mogu na}i na radnoj povr{ini uvek je samo jedan aktivan tj. sve operacije sa mi{em i tastaturom odnosi}e se na njega. Takav prozor se obi~no nalazi u prednjem planu i pokriva ostale prozore. Njegovo zaglavlje je obi~no druga~ije boje nego kod ostalih prozora. Da bi neki prozor postao aktivan potrebno je da kliknete mi{em na neki njegov deo.

Drugi na~in je pomo}u Task Manager-a. Task Manager je program koji se poziva pritiskom na tastere CTRL+ESC ili sa dva klika mi{em na radnu povr{inu (prazan deo ekrana). Task Manager u gornjem delu svog prozora sadr`i listu trenutno pokrenutih aplikacija u Windows-u. Neku aplikaciju proglasite aktivnom pomo}u opcije Switch To ili prekinete njen rad opcijom End Task. Opcije Tile i Cascade omogu}avaju raspored prozora na radnoj povr{ini tako da se svi nalaze tik jedan uz drugi (Tile) ili svi jedan preko drugog (Cascade). U slu~aju Tile rasporeda aktivni prozor se nalazi na levoj strani, a kod Cascade rasporeda na vrhu gomile.

Rad sa menijima

Meni je lista opcija pore|anih jedna ispod druge koje se pojavljuju kada izaberete meni tj. kada kliknete na jednu od opcija u liniji menija. Meni i opcije unutar njega zna~i mo`ete izabrati tako {to kliknete mi{em na njega(nju) ili pomo}u tastature pritiskom na taster ALT i podvu~eno slovo iz re~i menija dok je za izbor opcije dovoljno pritisnuti samo podvu~eno slovo. Iz menija se izlazi ili izborom neke od opcija ili pritiskom na taster ESC ili klikom mi{em van prostora menija.
Opcije menija koje trenutno nisu na raspolaganju prikazane su u drugoj boji u odnosu na ostale opcije. Izbor takve opcije na bilo koji od opisanih na~ina ne proizvodi nikakav efekat. Ako se pored naziva opcije u meniju nalazi i kombinacija nekih tastera, onda se pritiskom na te tastere bira opcija bez otvaranja(izbora) menija. Nekoliko ta~aka pored naziva opcije kazuje da ta opcija sadr`i druge podopcije.
Izborom neke od opcija na ekranu se pojavljuje prozor tzv. dijalog prozor u koji treba uneti dodatne informacije. Po poljima prozora kre}ete se pomo}u TAB tastera ili mi{em kliknete u polje koje ho}ete da koristite. Neke opcije u dijalog prozoru pored svog naziva sadr`e i mali kvadrat koji mo`e biti prazan ili popunjen znakom X. Opcija je uklju~ena (izabrana) ako se u kvadratu nalazi znak X. Dovoljno je kliknuti mi{em na kvadrat da bi se njegov sadr`aj promenio. Pri radu sa tastaturom TAB tasterom izaberete `eljenu opciju u prozoru i pritiskom na razmaknicu je uklju~ite ili isklju~ite. Neke od opcija u dijalog prozoru kriju iza sebe druge opcije ili menije. Opcija mo`e biti organizovana i kao lista mogu}ih izbora. Posle jednog klika mi{em na tu opciju otvara se lista, a izbor se vr{i na uobi~ajen na~in (ili tako {to mi{em kliknete na `eljeni izbor ili se strelicama kre}ete po listi i kada do|ete do `eljenog objekta, pritisnete ENTER). Tako|e, u dijalog prozoru mo`e postojati grupa opcija sa ta~kom ispred trenutno selektovane opcije. Da biste selektovali neku drugu opciju iz grupe, kliknete na tu opciju ili se strelicama pomerite do `eljene opcije. Na kraju, ako `elite da se izvr{e izabrane opcije, kliknete na OK, a ako `elite sve da otka`ete kliknete na Cancel.

Meniji koji se nalaze u svakom prozoru:
Control meni
Ovaj meni se jo{ naziva i sistemski meni. Bira se pritiskom na tastere ALT+razmaknica ili klikom mi{em na njegovu ikonu u gornjem levom uglu zaglavlja. Sadr`i slede}e opcije:
Restore - ako je prozor uve}an na dimenzije ekrana ili umanjen na nivo ikone, ova opcija vra}a veli~inu i dimenzije prozora pre izvo|enja poslednje od ovih operacija
Move - omogu}ava pomeranje prozora
Size - odre|ivanje dimenzija prozora
Minimize - svodi prozor na nivo ikone
Maximize - pove}ava prozor tako da zauzima ~itav ekran
Close - zatvara aplikaciju na koju se odnosi (na ovaj na~in mo`e se zavr{iti i rad sa Windows-om)
Switch To... - poziva Task Manager i omogu}ava prelazak na neku drugu aplikaciju

File meni
File meni se nalazi u svim aplikacijama koje rade sa datotekama. Sadr`i izme|u ostalih, slede}e opcije:
Open - otvara ve} postoje}u datoteku na disku
Save - snima datoteku sa kojom se radi na disk
Save As - snima datoteku sa kojom se trenutno radi na disk ali pod drugim imenom
Exit - zatvara aplikaciju u kojoj se nalazi

Help meni
Iza Help opcije se krije mo}an program koji vam uz pomo} indeksa, naredbi za tra`enje nekog dela teksta i ostalih opcija pru`a osnovne podatke o aplikaciji.

Program Manager

Svaki put kada pokrenete Windows prvi program koji se startuje je tzv. glavna aplikacija tj. Program Manager. Program Manager je zadu`en za organizovanje i pokretanje programa. Aktivan je svo vreme rada sa Windows-om bilo u obliku ikone ili prozora.
Osnovu Windows-a ~ine programske grupe ~iji su elementi programske ikone. Svaka programska ikona predstavlja neki program. Programske grupe predstavljene su istom ikonom i ispod svake se nalazi naziv grupe (Main, Accessories, Games,...). Broj programskih grupa i programa u okviru njih nije ograni~en, ali se preporu~uje da broj programa u grupi ne prelazi 40 radi lak{eg snala`enja. Nema nikakvih prepreka da se neki program nalazi u vi{e programskih grupa, jer je ikona koja predstavlja program u stvari pokaziva~ na datoteku sa programom koja se nalazi na disku.

Uz Windows se isporu~uje nekoliko osnovnih programskih grupa:
Main - sadr`i sistemske aplikacije (programe)
Accessories - sadr`i nekoliko programa potrebnih za uobi~ajeni rad (crtanje, pisanje teksta, sat, kalkulator i sl.)
Games - sadr`i dve zanimljive igre (Soliter i Minesweeper)

Rad sa programskim grupama

Otvaranje grupe

Da biste pokrenuli neki program potrebno je da prvo otvorite programsku grupu u kojoj se on nalazi. Grupa se otvara tako {to se dva puta klikne mi{em na njenu ikonu.
Sve operacije (pomeranje, smanjenje, pove}anje, zatvaranje,...) sa prozorom koji prikazuje grupu su dozvoljene i izvode se kao sa svim ostalim prozorima na na~in opisan ranije. Svi prozori programskih grupa nalaze se unutar prozora Program Manager-a i njime su ograni~eni. Programske ikone unutar grupa se mogu proizvoljno pomerati. Ako ih `elite poravnati koristite komandu Auto arrange iz Options menija.
Nakon otvaranja vi{e programskih grupa mo`e nastati gu`va na ekranu i tu vam u pomo} priska~u naredbe za razme{tanje prozora, koje smo ve} ranije pominjali - Tile i Cascade.
Naredba Cascade iz Window menija }e promeniti dimenzije svih prozora i postaviti ih jedan preko drugog tako da se od svakog prozora vidi barem zaglavlje. Trenutno aktivni prozor (zaglavlje mu je druge boje u odnosu na ostale) }e do}i na vrh {to zna~i da }e ceo biti prikazan.
Naredba Tile deli glavni prozor na vi{e istih, manjih prozora i re|a ih jedan pored drugog. Aktivni prozor se postavlja na levu stranu. Tako je mogu}e videti sadr`aj delimi~an (ili ceo) svih prozora istovremeno. Ako je sadr`aj nekog prozora suvi{e veliki da bi bio prikazan ceo, sa desne strane i/ili u dnu prozora se pojavljuju tzv. scroll bar-ovi (linije sa strelicama) koje nam govore da je sadr`aj prozora veliki po {irini i/ili po du`ini.

Kreiranje nove grupe

Za kreiranje nove programske grupe u cilju sme{tanja nekih srodnih programa u nju (npr. Pascal grupa u kojoj }e se nalaziti isklju~ivo Pascal programi) treba izabrati opciju New iz File menija i zatim podopciju Program Group. Nakon toga potrebno je uneti naziv nove grupe (npr. Pascal). Program Manager tada kreira datoteku sa ekstenzijom .GRP (npr. PASCAL.GRP) u direktorijumu gde se nalazi Windows (npr. C:\WINDOWS). Formirana je nova programska grupa koja je na po~etku prazna sve dok joj se ne dodaju elementi tj. programske ikone. Ikona se mo`e dodati ili tako {to }emo je premestiti ili kopirati iz neke druge grupe ili je u pitanju dodavanje potpuno novog programa.

Menjanje sadr`aja grupe

Programske ikone se mogu dodavati, brisati, kopirati ili preme{tati izme|u pojedinih grupa.

Dodavanje nove ikone
Za dodavanje ikone potrebno je izabrati opciju New iz File menija i podopciju Program Item. Pod stavkom Description: je potrebno uneti opisni naziv programa, a u Command line lokaciju i naziv datoteke u kojoj se nalazi program za koji ho}ete da postavite ikonu u grupu. (Npr. ako `elite da postavite ikonu za program Framework koji se nalazi na disku u datoteci FW.EXE u direktorijumu C:\FW, potrebno je u Command Line uneti C:\FW\FW.EXE .) Za stazu (path) do programa va`e ista pravila kao u DOS-u. Opcijom Change Icon bira se ikona koja }e predstavljati program. Postoje i programi koji vam omogu}avaju da sami crtate ikone za svoje programe.
^esto kori{}eni na~in dodavanja programa je i uz pomo} Setup programa. Pokrenete Setup program iz programske grupe Main i izaberete opciju Setup App. Setup }e pretra`iti disk i predlo`iti vam sve aplikacije za koje smatra da se mogu instalirati, koje mo`ete dodati u programske grupe Program Manager-a. U spisku ponu|enih aplikacija na}i }e se i Windows i obi~ne DOS aplikacije. Izborom opcije Add instalirate ih u odgovaraju†e grupe (Win App za Windows aplikacije i Non Win App za DOS aplikacije).

Brisanje ikone
Brisanje ikone iz programske grupe vr{i se tako {to izaberete opciju Delete iz File menija i potvrdite svoju odluku.

Kopiranje i preme{tanje ikone
Ako `elite da kopirate program (ikonu) iz jedne grupe u drugu potrebno je da dr`e}i taster CTRL odvu~ete (dr`e}i pritisnut levi taster mi{a) ikonu iz odredi{ne u ciljnu grupu, koja ne mora biti otvorena, ve} i u vidu ikone. Istu stvar ste mogli uraditi i pomo}u opcije Copy iz File menija.
Ako ste hteli da ikonu premestite (a ne da je kopirate) iz jedne grupe u drugu, ne treba za vreme pomeranja ikone dr`ati pritisnut taster CTRL.

Brisanje postoje}e grupe

Ako `elite da obri{ete neku programsku grupu, dovoljno je da iz menija File izaberete opciju Delete i potvrdite svoju odluku. Pa`nja je potrebna, jer se istovremeno bri{u i sve programske ikone koje su postojale unutar grupe, s tim {to datoteke s tim programima na disku ostaju nedirnute.

Startovanje programa

Najlak{i na~in da pokrenete neki program iz Program Manager-a je da dva puta kliknete na njegovu ikonu. Drugi na~in je da izaberete opciju Run iz File menija i otkucate ime datoteke tog programa. Program Manager tada startuje izabrani program, otvara njegov prozor i teku}i direktorijum postaje onaj u kome se nalazi upravo izabrani program. Program Manager nakon toga ostaje aktivan u pozadini u vidu prozora. Ako `elite da Program Manager bude prisutan u vidu ikone, potrebno je da pre pokratanja programa izaberete opciju Minimise on Use iz menija Options. Ako u togu rada sa izabranim programom po`elite ponovo da pokrenete Program Manager, to }ete izvesti tako {to dva puta kliknete mi{em na njegovu ikonu.


Zavr{etak rada sa Program Manager-om

Zavr{etak rada sa Program Manager-om je istovremeno i zavr{etak rada sa Windows-om.
Pre zavr{etka rada sa Program Manager-om potrebno je da zavr{ite rad sa svim programima koje ste u toku rada pokrenuli. Tek tada izaberete opciju Exit iz File menija ili dva puta kliknete na ikonu Control menija.
Pre nego {to potvrdite (sa OK) odluku o zavr{etku rada, mo`ete ako `elite sa~uvati trenutno stanje radne povr{ine (da bi slede}i put kada pokrenete Windows imali isti raspored prozora na ekranu) tako {to kliknete na prekida~ Save Changes (da se u njegovom kvadrati}u pojavi X). U novijim verzijama Windows-a, ne postoji prekida~ Save Changes pa je potrebno pre izlaska izabrati iz menija Options opciju Save Settings on Exit.

File Manager

Kao i Program Manager, File Manager mo`e biti glavna aplikacija tj. ona sa kojom zapo~injete rad u Windows-u i koja je u stanju da pokre}e ostale programe.
Program File Manager je nakon instalacije Windows-a sme{ten u Main programsku grupu. Pokre}ete ga kao i sve ostale programe iz Windows-a, tako {to dva puta kliknete mi{em na njegovu ikonu ili izaberete opciju Run iz File menija i otkucate ime datoteke tog programa (WINFILE.EXE).

Osnovni prozori File Manager-a

Osnovu ~ini glavni prozor File Manager-a. U njemu se mo`e na}i ve}i broj lokalnih prozora koji prikazuju direktorijume i datoteke u njima.
Sve operacije za razme{tanje prozora (Tile, Cascade) koje postoje u Program Manager-u su i ovde dostupne. Prozore koji prikazuju datoteke mo`ete po `elji otvarati i zatvarati, dok za prikazivanje direktorijuma postoji samo jedan prozor i on se ne mo`e zatvoriti u toku rada sa File Manager-om.

Svaki prozor u delu za prikaz direktorijuma prikazuje stablo direktorijuma na trenutno selektovanom drajvu. Da biste videli sadr`aj direktorijuma potrebno je da dva puta kliknete mi{em na to polje ili da pritisnete taster + na tastaturi. Obrnuto,da biste uklonili spisak poddirektorijuma nekog direktorijuma, dva puta kliknete mi{em na njega ili pritisnete taster - na tastaturi. Ako `elite spisak svih direktorijuma sa svojim poddirektorijumima na pritisnite tastere CTRL+*.

Ako `elite da vidite spisak svih datoteka nekog direktorijuma, potrebno je da kliknete na ime direktorijuma ili se samo strelicama za kretanje pomerite na njegovo ime i u delu prozora za datoteke se pojavi lista. Ako je lista datoteka velika, strelicama za kretanje po ekranu na gore i dole i tasterima PAGE UP i PAGE DOWN mo`ete se kretati kroz listu da biste videli sve datoteke.

Da biste prikazali strukturu nekog drugog drajva, kliknete mi{em na njegovu ikonu u zaglavlju ovog prozora ili pritisnite tastere CTRL+slovo tog drajva (npr. CTRL+A vas vodi na floppy disk A:).

Pri radu sa disketama program ne prime}uje zamenu disketa u flopi drajvu i prikazuje sadr`aj stare diskete. Da biste obnovili sadr`aj prozora izaberite opciju Refresh iz Window menija ili pritisnite taster F5 ili ako ste selektovali taj drajv samo pritisnete ENTER.

Na dnu glavnog prozora nalazi se statusna linija u kojoj se nalazi informacija o broju selektovanih kao i o ukupnom broju prikazanih datoteka.

Pode{avanje izgleda dela prozora za prikaz datoteka

U View meniju se nalazi nekoliko opcija za razli~ite na~ine prikazivanja datoteka:
Partial Details - omogu}ava vam da izaberete koje informacije o datotekama `elite da budu prikazane (opcija Size - prikazuje velicinu, Last Modification Date - prikazuje datum zadnje promene datoteke, Last Modification Time prikazuje vreme zadnje promene datoteke, File Attributes - prikazuje atribute dodeljene datoteci).
Sort By - sortira prikazane datoteke (Name - po imenu, Type - tipu, Size velicini, Last Modification Date - datumu poslednje promene). Naj~e{}e su datoteke sortirane po imenu.
By File Type - omogu}ava vam da izaberete koje vrste datoteka `elite da budu prikazane u prozoru (Directories - prikazuje direktorijume, Programs prikazuje programe tj. sve datoteke tipa .EXE, .COM ili .BAT, Documents prikazuje dokumente tj. datoteke tipa .DOC, Other Files - prikazuje sve ostale datoteke cije vrste nisu obuhvacene prethodnim opcijama). Grupu datoteka mo`ete odabrati i pomo}u dzoker znakova, tako {to za opciju Name: navedete npr. *.TXT. Oznaka X pored opcije Show Hidden/System Files omogu}ava prikaz skrivenih i sistemskih datoteka.

Selektovanje objekata (datoteka ili direktorijuma) u prozoru

Ve}ina operacija nad datotekama i direktorijumima tra`i da se pre njihovog izvo|enja datoteke i/ili direktorijumi odaberu-selektuju-ozna~e. Ozna~eni objekti su obi~no prikazani u drugoj boji u odnosu na ostale.
Odabrati objekat mo`ete ili mi{em ili tastaturom. Da biste odabrali jedan objekat dovoljno je da kliknete mi{em na njegovo ime ili strelicama za kretanje po ekranu dovedete osvetljeni pravougaonik na njegovo ime.
[to se ti~e datoteka, mo`ete odabrati pojedina~ne datoteke ili grupe datoteka. Odabiranje grupe datoteka se razlikuje zavisno od toga da li su datoteke u nizu (jedna pored druge) ili nisu.
Ako su datoteke jedna pored druge, potrebno je kliknuti na ime prve datoteke u nizu, zatim dr`ite pritisnut taster SHIFT i kliknete mi{em na poslednju datoteku u nizu. Ako nemate mi{a, potrebno je da osvetljeni pravougaonik dovedete na prvu datoteku iz niza i zatim dr`ite pritisnut taster SHIFT dok se strelicama pomerate do poslednje datoteke u nizu. Kada ste oznacili i poslednju datoteku, pustite SHIFT.
Da biste poni{tili selekciju nekog niza datoteka, potrebno je da kliknete mi{em bilo gde u prozoru ili pritisnete bilo koji taster za kretanje po prozoru (neku od strelica).
Ako datoteke nisu jedna pored druge, potrebno je da najpre kliknete mi{em na ime prve datoteke koju `elite da selektujete, zatim dr`ite pritisnut taster CTRL i kliknete na ime svake od datoteka koju zelite odabrati. Ako nemate mi{a, najpre osvetljeni pravougaonik dovedete na ime prve od datoteka i pritisnete tastere SHIFT+F8, zatim strelicama dovodite osvetljeni pravougaonik do svake slede}e datoteke iz grupe (i pritiskom na razmaknicu je ozna~ite) sve dok ne ozna~ite i poslednju `eljenu datoteku.
U ovom slu~aju da biste poni{tili selekciju, potrebno je da pritisnete ponovo tastere SHIFT+F8 ili da kao i u prethodnom slu~aju kliknete misem bilo gde u prozoru.

Pokretanje programa iz File Manager-a

Program iz File Manager-a mo`e da se pokrene tako {to u prozoru sa datotekama dva puta kliknete na ime datoteke u kojoj se taj program nalazi ili odaberete ime te datoteke i pritisnete ENTER ili izaberete opciju Run iz File menija i unesete ime te datoteke.

Rad sa direktorijumima iz File Manager-a

Komande koje su na raspolaganju u File Manager-u omogu}avaju kreiranje, brisanje, kopiranje, pomeranje i pronala`enje direktorijuma.

Kreiranje novog direktorijuma
Izaberete najpre direktorijum u kome `elite da kreirate novi direktorijum. Zatim izaberete opciju Create Directory iz File menija, uneste ime novog direktorijuma i pritisnete ENTER.

Brisanje postoje}eg direktorijuma
Selektujete direktorijum koji `elite da obri{ete i izaberete opciju Delete iz File menija. Ako direktorijum koji ste odabrali nije prazan, File Manager }e obrisati i sve datoteke u njemu.

Promena imena postoje}eg direktorijuma
Izaberete direktorijum kome menjate ime i iz File menija opciju Rename.

Kopiranje i preme{tanje direktorijuma
Direktorijume kopirate i preme{tate koriste}i komande Copy i Move iz File menija i to na isti na~in kao kad kopirate i preme{tate datoteke.

Pronala`enje direktorijuma
Ako `elite da prona|ete neki direktorijum izaberete opciju Search iz File menija kao kad tra`ite datoteku.

Rad sa datotekama iz File Manager-a

File Manager vam omogu}ava da uradite sve uobi~ajene operacije sa datotekama (preme{tanje, kopiranje, preimenovanje, brisanje, {tampanje).
Da biste se za{titili od ne`eljenog brisanja ili preimenovanja potrebnih datoteka mo`ete u Options meniju izabrati opciju Confirmation i u njoj podesiti (stavljanjem znaka X ispred) kod kojih naredbi `elite da vas File Manager upozori pre nego sto ih izvr{i.
Pozeljno je da za sve operacije File Manager trazi dodatnu potvrdu od vas, iako to donekle usporava rad (npr. ako radite sa ve}om grupom datoteka, File Manager }e od vas tra`iti potvrdu za svaku datoteku iz grupe).

Preme{tanje datoteka (Move)
Potrebno je da otvorite prozor sa datotekama za izvori{ni direktorijum. U prozoru izvori{nog direktorijuma ozna~ite datoteke koje `elite da premestite, izaberite opciju Move iz File menija i u dijalog prozoru pored To: unesite odredi{ni direktorijum. Ako vam je otvoren prozor odredi{nog direktorijuma, preme{tanje je mogu}e i na drugi na~in: nakon ozna~avanja datoteka u prozoru izvori{nog direktorijuma potrebno je da bilo koju od ikona ozna~enih datoteka uhvatite mi{em (dr`ite levi taster mi{a pritisnut) i prevu~ete u prozor odredi{nog direktorijuma (otpustite taster na mi{u).

Kopiranje datoteka (Copy)
Sli~no kao kod preme{tanja datoteka, najpre ozna~ite `eljene datoteke, zatim izaberete opciju Copy iz File menija i u dijalog prozoru pored To: unesete odredi{ni direktorijum. Mogu}e je i na drugi na~in, samo u ovom slucaju prilikom prevla~enja datoteka pored pritisnutog levog tastera mi{a dr`ite pritisnut i taster CTRL i nakon preme{tanja oba ih otpustite.

Promena imena datoteke (Rename)
Da biste promenili ime samo jednoj datoteci, potrebno je da je ozna~ite, izaberete komandu rename iz File menija i unesete novo ime u dijalog prozor koji }e se pojaviti.
File Manager dopu{ta mogu}nost da ve}em broju datoteka (koje se mogu izabrati kori{}enjem d`oker znakova) istovremeno promenite ime (npr. ako `elite promeniti tip tekstualnih datoteka sa .TXT u .DOC). U tom slu~aju najpre ozna~ite grupu datoteka (npr. sa tipom .TXT), izaberete opciju Rename iz File menija i u dijalog prozor pod stavkom To: unesete novo ime (npr. *.DOC).

Brisanje datoteka (Delete)
Ozna~ite datoteke koje `elite izbrisati i izaberite komandu Delete iz File menija ili pritisnite taster DEL. Ako ste prethodno podesili da File Manager tra`i potvrdu za ovakvu operaciju, mora}ete jo{ da potvrdite brisanje svake ozna~ene datoteke pojedina~no.

[tampanje datoteka (Print)
Ozna~ite datoteke koje `elite da od{tampate i izaberete opciju Print iz File menija.

Pronala`enje datoteka (Search)
Naredba Search koja se nalazi u View meniju omogu}ava vam da prona|ete `eljene datoteke na disku. Nakon izbora ove naredbe, potrebno je uneti ime datoteke koju tra`ite (mo`ete koristiti d`oker znakove ako tra`ite ve}i broj datoteka). U imenu datoteke ne smete unositi imena direktorijuma. File Manager }e u svakom slu~aju prvo pretra`iti teku}i direktorijum. Ako izaberete opciju Search Entire Disk, pretra`i}e ceo disk.
Rezultati ove operacije bi}e prikazani u posebnom prozoru Search Results. U statusnoj liniji }e biti prikazan ukupan broj datoteka koje zadovoljavaju uslove tra`enja. Nad datotekama u ovom prozoru mogu se vr{iti sve operacije kao i nad datotekama prikazanim na uobi~ajeni na~in.

Promena atributa datoteke (Properties)
Atributi su oznake koje MS-DOS koristi za ozna~avanje nekih karakteristika datoteka. Mogu}i atributi su: A (arhiva), H (skrivena datoteka), R (datoteka koja se mo`e samo ~itati), S (sistemska datoteka). Datoteka mo`e biti bez atributa ili sa nekim ili svim.
Da biste promenili atribute dodeljene nekoj datoteci ili grupi datoteka, potrebno je da ozna~ite datoteke, izaberete opciju Properties iz File menija i selektujete (kliknuv{i mi{em na kvadrati}e da bi upisali X) `eljene atribute.

Rad sa drajvovima iz File Manager-a

Formatiranje disketa
Da biste formatirali disketu izaberite opciju Format Disk iz menija Disk. Kada ka`ete ime drajva u kome je disketa i format diskete, File Manager prelazi na formatiranje. File Manager vam ne}e dozvoliti da formatirate hard disk niti disketu ~iji je sadr`aj trenutno prikazan u nekom od prozora na ekranu.

Kopiranje disketa
U meniju Disk nalazi se naredba Copy Disk koja vam omogu}ava da kopirate kompletnu disketu na drugu istog formata. Ova naredba je ekvivalent DOS naredbi DISKCOPY.

Zavr{etak rada sa File Manager-om

Izaberete opciju Exit iz File menija ili pritisnete ALT+F4 ili dva puta kliknete na ikonu Control menija File Manager-ovog prozora.
Ako `elite da sa~uvate parametre pode{ene u menijima View i Options u toku rada sa File Manager-om (da biste slede}i put nakon pokretanja File Manager-a imali isti raspored prozora na ekranu), postavite znak X u ku}icu pored Save Settings (ili tako {to }ete kliknuti mi{em na kvadrati} ili tako {to }ete pritisnuti razmaknicu). U novijim verzijama Windows-a, opcija Save Settings se nalazi u Options meniju, tako da ju je pre izlaska potrebno izabrati iz Options menija.

Control Panel

Control Panel je program koji je u Windows okolini zadu`en za sva pode{avanja: radne povr{ine, tastature, mi{a, ta~nog vremena i datuma na sistemskom satu, komunikacijskih portova, kori{}enih boja i sl.
Ve}ina promena koje izvr{ite u Control Panelu zapisuju se u kontrolnu datoteku WIN.INI .

Pokretanje Control Panel-a

Da biste pokrenuli Control Panel dovoljno je da dva puta kliknete na njegovu ikonu koja se nalazi u programskoj grupi Main.
U prozoru Control Panel-a svaka od ikona odgovara pojedinim delovima koji se mogu podesiti: boje, fontovi, mi{, ... Programe za pode{avanje startujete tako sto dva puta kliknete na odgovaraju}u ikonu ili iz Settings menija izaberete odgovarajucu opciju.

Pode{avanje boja (Color)
Nakon instaliranja, Windows koristi unapred odre|enu grupu boja za pojedine delove radne povr{ine. Pomocu opcije Color iz Control Panel-a mo`ete izmeniti trenutnu grupu boja (Windows vam nudi izbor ve} unapred pripremljenih grupa boja).
Da biste promenili grupu boja kliknite na listu Color Schemes i izaberite grupu. Ako `elite, mo`ete napraviti neku svoju grupu boja iz palete kojom raspola`e va{a kartica. Potrebno je da kliknete na opciju Color Palette i Windows }e vam sa strane otvoriti dodatni prozor u kome su prikazane sve trenutno raspolo`ive boje.
Boju izaberete tako sto kliknete na nju i efekat odmah vidite u levom delu prozora gde su prikazani svi delovi radne okoline kojima mo`ete menjati boju. Ako `elite da va{u kombinaciju-grupu boja sa~uvate tj. uvrstite u listu raspolo`ivih grupa boja, potrebno je da nakon {to ste izabrali boje, kliknete na opciju Save Scheme i date va{oj grupi boja neko ime.
Na kraju pode{avanja boja kliknite na OK opciju i Windows }e sve izabrane boje po~eti odmah koristiti. (Da li }e pode{ene boje va`iti i slede}i put nakon pokretanja Windows-a, zavisi od toga da li }ete pri izlasku iz Windows-a sacuvati sve izvr{ene izmene - opcija Save Changes.)

Pode{avanje fontova (Fonts)
Ve}ina Windows aplikacija omogu}ava kori{}enje raznih fontova za ekran i {tampa~. Pod fontom se podrazumeva kompletan set karaktera odre|ene veli~ine u nekom pismu. Npr. svi znaci koji se mogu od{tampati pismom Helvetica veli~ine 9 ta~aka, ~ine jedan font.
Ve}ina fontova koji se koriste na ra~unarima poti~e iz SAD, tako da se za merenje veli~ine fonta koriste ameri~ke jedinice (jedinica je ta~ka). Veli~ina fonta ni{ta ne govori o njegovoj {irini (koliko je {irok jedan znak). [irina fonta se iskazuje u broju karaktera na du`ini od 1 in~a (1 in~ = 2.54cm).
Kod fontova se jo{ razlikuje stil: normal (uspravna slova) ili italik (isko{ena slova) i debljina: bold (podebljana-masna slova).
Fontovi mogu biti serifni (sa tankim linijama na krajevima delova slova - npr. Times New Roman) ili bezserifni (krajevi slova su o{tri, glatki - npr. Helvetica).
Tako|e, fontovi mogu biti proporcionalni ({irina znaka zavisi od njegovog oblika - npr. slovo m je {ire od slova i) i neproporcionalni (sva slova su iste {irine - npr. font Courier).
Svaki znak u svakom fontu se prilikom ispisa na {tampa~ ispisuje putem ve}eg ili manjeg broja ta~aka. Od veli~ine ta~ke zavisi kvalitet ispisa. Kod bit-mapiranih fontova svako slovo je ve} ispisano u nekoj zami{ljenoj matrici. Ra~unar {tampa~u {alje red po red ta~aka i {tampa~ ih {tampa. Veli~ine slova su fiksne - za svaku veli~inu postoji odre|ena datoteka na disku. Vektorski fontovi su u stvari kratki matemati~ki zapisi izgleda svakog slova u fontu. Prilikom ispisa ra~unar {alje takav zapis {tampa~u, a {tampa~ od tog zapisa pravi stvarno slovo koje se sastoji od ta~aka. To zna~i da je iz jednog matemati~kog zapisa mogu}e generisati svaku `eljenu veli~inu. Windows koristi obe ove vrste fontova. Bit-mapirani zauzimaju vi{e prostora u memoriji (i na disku), ali se br`e ispisuju. Sa vektorskim fontovima je obrnuto, ali je kvalitetniji ispis, a i pojavom br`ih ra~unara razlika u brzini ispisivanja se gubi.
Windows se isporu~uje sa skupom fontova, a ve}ina Windows aplikacija osim ovih koristi i svoje fontove.
Sve instalirane fontove (one koje imate na raspolaganju) mo`ete pogledati tako {to }ete otvoriti Control Panel i izabrati Fonts ikonu.
Lista instaliranih fontova prikazuje ime fonta, veli~ine tog fonta koje su na raspolaganju i rezoluciju ekrana na kome se mogu prikazati. U donjem delu prozora koji je ozna~en sa Sample of Font, prikazani su primeri svih postoje}ih veli~ina trenutno selektovanog fonta (onog koji je u gornjem delu prozora osvetljen druga~ije od ostalih).
Ve}ina aplikacija se isporu~uje sa posebnim fontovima i obi~no prilikom instalacije neke takve aplikacije, program za instalaciju sam izvr{i i instaliranje tih fontova. U nekim slu~ajevima mo`e se javiti potreba da vi sami morate da instalirate te fontove i za to slu`i opcija Add. Potrebno je samo da upi{ete putanju (lokaciju) datoteke u kojoj se ti fontovi nalaze (datoteka je tipa .FON) i kliknete na OK.

Pode{avanje mi{a (Mouse)
Na komfor u radu sa mi{em uti~u dve stvari: brzina kretanja kursora (ili strelice) mi{a na ekranu u odnosu na brzinu kretanja mi{a i brzina kojom je potrebno dva puta za redom kliknuti (pritisnuti taster na mi{u) da bi se to od strane programa protuma~ilo kao dupli klik (a ne kao dva nezavisna klika jedan za drugim).
Opcijom Mouse Tracking Speed se pode{ava brzina kretanja kursora mi{a u odnosu na brzinu kretanja samog mi{a, a opcijom Double Click Speed se pode{ava brzina pritiskanja tastera mi{a potrebna za dupli klik. U oba slu~aja Fast ozna~ava ve}u brzinu.
Opcijom Swap Left/Right Buttons mogu}e je zameniti funkcije tastera na mi{u tako da vi{e odgovaraju levorukim korisnicima.

Pode{avanje izgleda radne povr{ine (Desktop)
Opcija Wallpaper omogu}ava da na pozadinu ekrana postavite ne{to zanimljivije od beskona~ne {are u jednoj boji, npr. crte` koji prekriva celu pozadinu ekrana ili samo jedan njen deo. Opcija Center postavlja izabrani crte` na sredinu pozadine, dok se opcija Tile koristi kada `elite da umanjenim (prethodno izabranim) crte`om pokrijete celu pozadinu ekrana. Uz Windows se isporu~uje nekoliko datoteka (crte`a) tipa .BMP koje mo`ete pogledati u programu Paintbrush i eventualno ih doraditi ili nacrtati nove po `elji. (Po{to mnogi programi za crtanje kao i ve}ina skenera omogu}avaju dobijanje slike u .PCX formatu, potrebno je takve slike najpre u~itati u Paintbrush i zatim ih naknadno snimiti u novom formatu (.BMP) da biste ih mogli koristiti za pokrivanje pozadine ekrana.) Tako|e, slike sa puno boja zauzimaju i veliku kolicinu memorije, pa treba racionalno izabrati crte` za pokrivanje pozadine.
Opcija Icon Spacing odre|uje razmak izme|u ikona u prozorima. (Preporuka je da se koristi vrednost 100, radi lak{eg ~itanja naziva ikona koji mogu biti duga~ki.)
Opcija Granularity koja se nalazi u delu prozora ozna~enom sa Sizing Grid odnosi se na mogu}nost postavljanja nevidljive mre`e odre|ene gustine koja }e prekrivati celu radnu povr{inu. Tako postavljena mre`a horizontalnih i vertikalnih linija mo`e poslu`iti kao linija ravnanja za prozore koje budete pomerali ili kojima budete menjali dimenzije.
Ve}a vrednost donosi sitniju mre`u. Ako je vrednost postavljena na 0 mre`a ne}e biti postavljena. (Preporuka je da vrednost bude najvi{e 5 jer {to su ve}e vrednosti, manja je mogu}nost da se postavi `eljena veli~ina prozora ili da se on pomeri na `eljeno mesto.)
Opcija Border Width se koristi za pode{avanje debljine okvira prozora. [to je ve}a vrednost, okvir prozora je deblji i lak{a je promena dimenzija prozora pomo}u mi{a (prozor se lak{e "hvata" mi{em).

Pode{avanje {tampa~a (Printers)
Jedna od prednosti Windows-a je i to {to uz njega dobijate i ve}inu drajvera za ulazno-izlazne ure|aje. Tako i za {tampa~e, uz paket dobijete podu`i spisak {tampa~a koji su podr`ani od strane Windows-a. Prvi korak u kori{}enju {tampa~a je da ustanovite ta~no koji {tampa~ posedujete: koji model, familiju, koje emulacije, koli~inu RAM memorije u baferu {tampa~a, koje pripadaju}e fontove i sl.
Ve}ina {tampa~a sa kojima }ete se sresti mo`e se podeliti u 4 velike grupe: EPSON kompatibilni (9 i 24 igli~ni), HP PCL {tampa~i (HP LaserJet i sl.) POSTSCRIPT {tampa~i i PLOTERI (tako|e se svrstavaju u vrstu {tampa~a).
Prilikom instalacije Windows vam nudi mogu}nost da instalirate {tampa~. Ako tada ne instalirate ni jedan model, uvek to mo`ete promeniti kasnije u toku rada tako {to }ete u Control Panel-u izabrati ikonu Printers i u dijalog prozoru koji se pojavi opciju Add.
U donjem delu ekrana pojavi}e se lista {tampa~a u kojoj treba da prona|ete i selektujete svoj i zatim kliknete na opciju Install. Windows }e od vas zatra`iti lokaciju odgovaraju}eg drajvera, koji se verovatno nalazi na 5-oj disketi Windows paketa (ako ranije niste instalirali takav {tampa~) ili na disku u direktorijum gde je instaliran Windows (ako je takav {tampa~ ve} bio instaliran) ili na disketi koju ste dobili uz {tampa~. Nakon toga kliknite na opciju Connect.
Prvo treba izabrati port na koji je {tampa~ priklju~en (obi~no se koriste paralelni portovi LPT1 ili LPT2). U listi portova postoji i opcija File tj. izlaz za {tampanje mo`e biti i neka datoteka na disku i tada se svi podaci umesto na {tampa~ {alju u tu datoteku na disku. Svaki put kada po{aljete na {tampanje ne{to iz va{eg programa, Windows }e tra`iti da unesete ime datoteke u koju se {tampa. Unesete bilo koje dozvoljeno ime i pritisnete OK. To vam mo`e biti od koristi ako vam {tampa~ nije u blizini ili `elite kasnije {tampati, po{to se tako kreirana datoteka mo`e presnimiti na disketu i od{tampati kasnije ili sa drugog ra~unara. Tako kreirana datoteka se ne mo`e pregledati obi~nim tekst editorom jer sadr`i i kontrolne karaktere. Kada na kraju `elite da dobijete ispis na papiru, iskopirate datoteku na {tampa~ tj. u DOS komandnoj liniji otkucate npr.: COPY ime_datoteke /B LPT1:
Za dalja pode{avanja {tampa~a kliknite na opciju Setup. Opcija Setup se razlikuje u zavisnosti od modela {tampa~a.
Nakon svih ovih pode{avanja mo`e se desiti da ste nekoliko {tampa~a instalirali na isti port, pa je u tom slu~aju potrebno izabrati aktivni {tampa~ tj. odrediti koji od njih je trenutno spojen.
Tako|e mo`ete izabrati osnovni {tampa~ (Default Printer) tj. onaj kome }e se ve}ina aplikacija automatski obra}ati kada `elite ne{to da {tampate. Da bi neki {tampa~ bio osnovni, on mora biti aktivan i potrebno je da dva puta kliknete na njega u listi instaliranih {tampa~a, pa da se njegovo ime pojavi u polju Default Printer.
Postoji i mogu}nost brisanja {tampa~a iz liste instaliranih. Ako vi{e ne `elite da koristite neki {tampa~, potrebno je da selektujete `eljeni {tampa~ u listi i izaberete opciju Configure sa podopcijom Remove.

Pode{avanje opcija specifi~nih za pojedine dr`ave (International)
U ovom delu Control Panel-a mogu}e je podesiti sve opcije koje su specifi~ne za pojedine dr`ave, kao {to su format prikaza datuma, jedinice mere koje se koriste, na~in prikaza brojeva i sl. Ako niste menjali ove opcije nakon instalacije, one su ostale pode{ene kako je to predvi|eno za jedan ameri~ki proizvod.
Npr. prikaz datuma je kod nas u formi dan-mesec-godina (opcija Date Format), oznaka monete je DIN (opcija Currency Format), cifre iza decimalnog mesta su odvojene zarezom (opcija Number Format).

Pode{avanje brzine tastature (Keyboard)
Ako du`e dr`ite pritisnut neki taster, on }e se ponavljati. Brzinu ponavljanja mo`ete pove}ati ili smanjiti, zavisno od potreba.
U opciji Key Repeat Rate podesite vreme - koliko mo`ete dr`ati pritisnut neki taster a da se on ne ponovi (npr. ako slu~ajno neki taster dr`ite malo du`e, a manje od vremena koje ste podesili, taster se ne}e ponoviti U delu prozora Test Typematic: mo`ete testirati da li vam podeseno vreme odgovara.

Pode{avanje ta~nog vremena (Date/Time)
Za podesavanje vremena i datuma dovoljno je da unesete potrebne cifre na mesta gde je predvi|eno.

Zavr{etak rada sa Control Panel-om

Rad sa Control Panel-om zavr{avate na isti na~in kao sa svim drugim programima: ili kliknete dva puta na ikonu Control menija ili iz glavnog (prvog) menija u listi menija izaberete opciju Exit.


Clipboard

Clipboard se mo`e definisati kao neka vrsta me|umemorije (bafer). Sve {to kopirate u bilo kom programu koji radi pod Windows-om prvo se kopira u Clipboard, a iz Clipboard-a na `eljenu lokaciju. To vam daje mogu}nost ne samo preme{tanja podataka u okviru jedne aplikacije, ve} i mogu}nost razmene podataka izme|u raznih aplikacija koje rade pod Windows-om. U mogu}nosti ste da kopirate sve vrste podataka (tekst, crte`e, tabele).
Prvo je potrebno da u nekoj aplikaciji odaberete one podatke koje `elite kopirati ili premestiti (selektujete odre|eni objekat, osvetlite deo teksta i sl.).
U meniju Edit te aplikacije izaberete tada opciju Cut (ako `elite premestiti podatke) ili opciju Copy (ako ih `elite kopirati). Podaci se u oba slu~aja kopiraju u Clipboard bafer, s tim {to se u slu~aju Cut opcije istovremeno i bri{u iz teku}e aplikacije. Nakon toga otvorite aplikaciju u koju `elite kopirati ili premestiti podatke i postavite se kursorom na `eljeno mesto u aplikaciji. Iz menija Edit te aplikacije izaberete tada opciju Paste i podaci se pojave na izabranom mestu.
Osim dela podataka, u Clipboard mo`ete kopirati i ceo prozor ili ekran. Da biste prekopirali kompletan izgled ekrana u Clipboard potrebno je da pritisnete taster PrtSc. Sli~no, da biste iskopirali kompletan izgled trenutno aktivnog prozora potrebno je da pritisnete tastere ALT+PrtSc.

NAPOMENA: Prethodni sadr`aj Clipboard-a se gubi prilikom svakog slede}eg kori{}enja bilo koje od komandi: Cut, Copy, PrtSc ili ALT+PrtSc.
Ako `elite da sadr`aj Clipboard-a trajno sa~uvate u nekoj datoteci i kasnije ga koristite, potrebno je da najpre startujete program koji to omogu}ava. Taj program se tako|e zove ClipboardViewer, nalazi se u programskoj grupi Main, i pokre}e se tako {to dva puta kliknete na njegovu ikonu.
U ovom prozoru postoji File meni koji sadr`i opcije za kreiranje nove datoteke (New), otvaranje neke postoje}e (Open), snimanje (Save, Save As). Sa svim ovim opcijama se radi na potpuno isti na~in kao i u svim ostalim aplikacijama u kojima se pojavljuju. Kada snimite sadr`aj Clipboard-a u neku datoteku, kasnije ga je mogu}e u~itati opcijom Open u bilo koju aplikaciju.

Print Manager

Print Manager je program koji se brine o {tampanju pod Windows-om (nalazi se u programskoj grupi Main).
Na~in {tampanja u Windows-u je slede}i: sve {to ide na {tampa~ prvo se pripremi u vidu datoteke na disku, a zatim Print Manager {alje datoteku na {tampa~. Ovakav na~in {tampanja ima slede}e prednosti:
mogu}e je {tampanje u pozadini (dok Print Manager {alje datoteku na {tampa~, vi mo`ete nastaviti zapo~eti posao u nekom od programa)
mogu}e je {tampanje iz vi{e aplikacija istovremeno (sve prispele datoteke se obra|uju onim redom kojim pristi`u)
{tampanje je isto u svim aplikacijama (ako nau~ite da {tampate iz jedne aplikacija, to znanje vam je sasvim dovoljno da biste od{tampali bilo koju vrstu dokumenta iz bilo koje druge aplikacije)
Sa druge strane ovakav na~in {tampanja zahteva dosta slobodnog prostora na disku jer neke od datoteka koje pripreme aplikacije, mogu biti i do 1MB veli~ine (naro~ito za laserske {tampa~e).
Osnovu ovakvog na~ina {tampanja ~ini lista dokumenata koji ~ekaju da se po{alju {tampa~u ili se trenutno {tampaju.
Lista prikazuje trenutni status dokumenta (crte` {tampa~a - {tampanje je u toku ili redni broj u listi ~ekanja), ime aplikacije koja ga je poslala na {tampanje, ime dokumenta (datoteke), du`ina dokumenta u kilobajtima (KB) i vreme i datum slanja na {tampanje.
Redosled {tampanja dokumenata mo`ete promeniti ako mi{em p{omerite `eljeni dokument (ne va`i za dokument koji se trenutno {tampa).
Print Manager }e odmah izvr{iti renumeraciju poslova.
Ako iz bilo kog razloga `elite privremeno zaustaviti {tampanje, kliknite na Pause (ili pritisnite tastere ALT, P). To }ete uraditi npr. kada u toku rada `elite da promenite papir ili da zamenite traku za {tampa~. Kada `elite nastaviti {tampanje kliknite na Resume (ili pritisnite tastere ALT, R).
Ako odustanete od {tampanja nekog dokumenta (bilo da se on trenutno {tampa ili ~eka na {tampanje), potrebno je da odaberete `eljeni dokument u listi i kliknete na opciju Delete (ili pritisnete tastere ALT, D).
Print Manager je kao {to smo ve} rekli aplikacija koja radi u pozadini tj. paralelno sa drugim aplikacijama. Da biste odredili prioritet Program Manager-a (a samim tim i brzinu {tampanja) potrebno je da u meniju Options izaberete opciju High (maksimalno brzo {tampanje), Medium (optimalna brzina) ili Low (ako vam se ne `uri sa {tampanjem, a `elite maksimalnu brzinu u radu neke druge aplikacije).
Iz Print Manager-a izlazite tako {to dva puta kliknete na ikonu Control menija.