MS-DOS

Nekoliko re~i o va{em ra~unaru

Va{ ra~unar je napravljen od mnogo delova koji se jednim imenom zovu hardver. Taj hardver pokre}e programe tj. softver koji prevodi va{e instrukcije upu}ene ra~unaru u njemu razumljiv jezik. Hardver jednog ra~unara obuhvata: monitor, tastaturu i sistemsku jedinicu. Sistemska jedinica sadr`i: procesor, memoriju, disk drajvove, kartice (video, IO, mre`nu,...) i portove. Procesor i memorija su ~ipovi unutar sistemske jedinice.

Centralni procesor (CPU - Central Processing Unit) je mozak va{eg ra~unara. On interpretira i prosle|uje informacije.

Tastaturu koristite da ukucate instrukcije za va{ ra~unar ili informacije koje `elite da va{ ra~unar obradi. Sve tastature imaju slovni deo koji obuhvata tastere sa slovima, tastere sa brojevima, interpunkcijske tastere i razmaknicu (u donjem redu najdu`i taster), koji podse}aju na tipke pisa}e ma{ine. U okviru tog slovnog dela nalaze se i specijalni tasteri: TAB, CAPS LOCK (za uklju~ivanje velikih slova), ENTER, BACKSPACE (strelica na levo iznad tastera ENTER), SHIFT, CTRL i ALT (sa obe strane razmaknice). Ve}ina tastatura, iznad slovnog dela, ima funkcijske tastere obele`ene sa F1, F2, ..., F12. Sa desne strane tastature naj~e{}e se nalazi numeri~ki deo na kojem tako|e postoji taster ENTER. Izme|u slovnog i numeri~kog dela nalaze se tasteri sa strelicama, a iznad njih su specijalni tasteri: PAUSE, INSERT, DELETE, HOME, END, ... Polo`aj tastera na tastaturi zavisi od proizvo|a~a, a njihova funkcija od softvera koji koristite.

Monitor ima ekran koji prikazuje informacije, kao {to su instrukcije koje {aljete va{em ra~unaru i rezultati koje ra~unar {alje vama nakon interpretiranja va{ih instrukcija. Ekran mo`e prikazivati informacije u jednoj ili vi{e boja. Monitor u boji ne}e prikazivati boje, ako nemate odgovaraju}u video karticu.

Video kartica je sme{tena unutar va{eg ra~unara i odre|uje rezoluciju ekrana i broj boja koje va{ monitor mo`e da prika`e.

Ra~unarska memorija (RAM - Random Access Memory) je mesto gde va{ ra~unar dr`i potrebne informacije za vreme va{eg rada. Ona nije trajno skladi{te informacija, jer je aktivna samo kada je ra~unar uklju~en. Kada isklju~ite ra~unar, informacije se bri{u iz memorije. Va{i podaci se zato ~uvaju na disku ili disketama koji predstavljaju trajna skladi{ta informacija. Informacije sme{tene na diskovima (disketama) nalaze se u stvari na njihovim magnetnim povr{inama. Kod disketa magnetna povr{ina za{ti}ena je plasti~nim omota~em. Informacije su podeljene po stazama. Svaka staza je koncentri~na kru`nica koja mo`e ~uvati odre|enu koli~inu informacija. [to vi{e staza ima, vi{e informacija se mo`e smestiti.
Po{to se i memorija i disk i diskete koriste za sme{tanje podataka, njihova veli~ina se meri u istim jedinicama tj. u kilobajtima (KB) ili megabajtima (MB) informacija. Jedinica za merenje je bajt a to je u stvari koli~ina prostora potrebna za skladi{tenje jednog karaktera. 1KB iznosi 1024 bajta, 1MB iznosi 1024 KB, a 1GB je 1024 MB.
Veli~ina memorije se kre}e u rasponu od 2MB do 32MB, veli~ina diska od 40MB do 1GB, a diskete se proizvode u dve standardne dimenzije: 5.25 in~a i 3.5 in~a od kojih se svaka vrsta mo`e javiti u dve osnovne veli~ine u smislu kapaciteta. Za velike diskete (5.25 in~a) standardne veli~ine su: 1.2MB (HD - high density - ve}a guistina zapisa) i 360KB (DD - double density - manja gustina zapisa). Za male diskete (3.5 in~a) standardne veli~ine su: 1.44MB (HD) i 720KB (DD).

Disk drajv je ure|aj koji radi sa diskom odnosno disketom. Postoje dve vrste disk drajvova: hard disk drajv i flopi disk drajv. Hard disk drajv sadr`i nepokretni disk (hard disk) koji je ugra|en u va{ sistem. Flopi disk drajv radi sa pokretnim (flopi) diskovima tj. disketama koje su znatno manjeg kapaciteta od hard diska. Hard disk drajv, tako|e, preme{ta informacije sa i na disk mnogo br`e nego flopi disk drajv. Kada va{ sistem upisuje ili ~ita informacije sa diska odnosno diskete, upali se lampica na odgovaraju}em drajvu. Tako|e, postoje dve vrste flopi disk drajvova za dve veli~ine disketa.

Portovi su priklju~ci koji se nalaze sa zadnje strane sistemske jedinice. Koristite ih da priklju~ite tastaturu, monitor i bilo koji dodatni hardware (kao {to su {tampa~ ili mi{) koji `elite da dodate va{em sistemu.
Ve}ina ra~unarskih sistema kao dodatak osnovnim delovima, uklju~uje druge komponente koje se nazivaju dodatni hardver. Dodatni hardver naj~e{}e ~ine: {tampa~ ({tampa informacije obra|ene od strane ra~unara), mi{ (slu`i za kretanje po ekranu i selektovanje objekata na ekranu) i modem (povezuje va{ sistem na telefonsku liniju tako da mo`ete da komunicirate sa drugim ra~unarom u drugoj zgradi ili ~ak u drugoj zemlji).

[ta je MS-DOS?

MS-DOS (MicroSoft Disk Operating System) kao i drugi operativni sistemi upravlja tokovima informacija ka i od razli~itih delova va{eg ra~unarskog sistema. Vi radite sa MS-DOS-om tako {to kucate komande koje ka`u va{em sistemu da startuje odre|ene programe.

Kako MS-DOS organizuje podatke?

Svakom disk drajvu dodeljeno je slovo, tako da mo`ete da ka`ete va{em sistemu gde da na|e instrukcije i informacije. Ako postoji, hard disk drajv je ozna~en kao C drajv, a za floppy disk drajvove su rezervisana slova A i B. Ukoliko postoji samo jedan drajv za disketu, onda je on ozna~en slovom A.

NAPOMENA: U varijanti klijent/server disk glavnog ra~unara-servera ozna~en je naj~e{}e sa F, a deo tog diska koji je dodeljen korisniku ozna~en je slovom G ili U.

Informacije koje va{ sistem koristi sme{tene su u datoteke. Organizacija va{ih datoteka u direktorijume i poddirektorijume na diskovima je kao organizacija va{ih dokumenata u fascikle i potom njihovo sme{tanje u odre|ene kabinete. Vi kreirate direktorijume i sme{tate srodne datoteke u isti direktorijum. MS-DOS kreira samo osnovne direktorijume na diskovima i to prilikom njihovog formatiranja. Ako imate novi disk koji nikad nije bio kori{}en, morate ga pripremiti za sme{tanje informacija. To radite tako {to startujete program koji formatira disk da bi MS-DOS mogao da na|e informacije na njemu.

Komunikacija sa MS-DOS-om

MS-DOS komandna linija je mesto gde unosite komande. Komandna linija ozna~ena je komandnim promptom. Prompt ~ine: slovo trenutno aktivnog (teku}eg) drajva pra}eno dvota~kom, puno ime trenutno aktivnog direktorijuma i naj~e{}e na kraju znak ve}e '>'.
Primer:
C:\> ili A:\> ili U:\WIN> ili F:\LOGIN>.

NAPOMENA: Da biste MS-DOS-u prosledili instrukciju, potrebno je da ukucate komandu i pritisnete taster ENTER.

MS-DOS tra`i informacije potrebne za izvr{enje komande koju ste ukucali u teku}em direktorijumu na teku}em drajvu. Ako nema komandnog prompta, ne mo`ete unositi novu komandu. (To naj~e{}e zna~i da prethodna komanda jo{ nije zavr{ena.)

MS-DOS komande

Izgled:
MS-DOS komande imaju tri dela. Svaka komanda ima ime. Neke komande zahtevaju jedan ili vi{e parametara da identifikuju objekat koji `elite da MS-DOS aktivira. Neke komande tako|e uklju~uju jednu ili vi{e opcija koje modifikuju na~in na koji se komanda izvr{ava. Opcija je znak '/' naj~e{}e pra}en jednim slovom ili brojem. Svi nabrojani delovi komande me|usobno se odvajaju razmaknicom.

Unos:
Dok komandu unosite u komandnoj liniji, kursor vam pokazuje gde da kucate. Kursor je trepte}a crtica u komandnoj liniji. Kada ukucate znak, kursor se pomeri jedno mesto u desno. Ako pogre{ite u kucanju, koristite ili taster BACKSPACE (strelica na levo iznad tastera ENTER) da obri{ete znak levo od kursora ili taster DELETE da obri{ete znak desno od kursora. Komande mo`ete kucati i malim i velikim slovima. Ako je kursor trepte}a crtica, aktivan je overwrite re`im rada tj. unosa gde ono {to kucate prepisuje postoje}i tekst. U insert re`imu rada, gde ono {to kucate ubacujete izme|u onoga {to ve} postoji, kursor je trepte}a kutijica. Iz jednog re`ima u drugi prebacujete se pritiskom na taster INSERT.
Velika slova dobijate tako {to ih uklju~ite tasterom CAPS LOCK, a kada opet ho}ete mala slova pritisnite ponovo CAPS LOCK, ~ime isklju~ujete velika slova. Ako vam treba samo jedno veliko slovo onda istovremenim pritiskom na SHIFT i `eljeno slovo dobijate veliko slovo. Pritskom na taster SHIFT dobijate i gornje znake na tasterima koji sadr`e vi{e od jednog znaka tako {to istovremeno pritisnete SHIFT i taj taster.

NAPOMENA: MS-DOS (zs razliku od UNIX-a, npr.) ne razlikuje mala i velika slova, tako da je svejedno da li prilikom unosenja komande koristite mala ili velika slova (ili mesano).

DOS-ov odgovor:
MS-DOS odgovara na komandu na razli~ite na~ine. Mo`e da prika`e poruku da je komanda uspe{no izvr{ena ili da niste ispravno ukucali komandu. Kod nekih komandi MS-DOS vas pita za dodatne informacije ili tra`i da potvrdite komandu.

Prekid izvr{enja komande:
Mo`ete privremeno zaustaviti izlaz komande pritiskom na tastere CTRL i S istovremeno ili pritiskom na taster PAUSE. Pritiskom na bilo koji taster osim PAUSE ponovo startujete izlaz komande. Ovakav prekid mo`ete izvr{iti proizvoljan broj puta. Ako `elite da spre~ite MS-DOS da izvr{i komandu do kraja, pritisnite taster CTRL i BREAK istovremeno ili CTRL i C istovremeno. Time je va{a komanda otkazana i komandni prompt se pojavljuje.

Help:
Pomo} u radu u vidu HELP-a je dostupna za sve MS-DOS komande. HELP opisuje akciju koju komanda proizvodi i daje pregled svih njenih parametara i opcija. Da biste koristili HELP, kucate ime komande iza koga sledi '/?' ili kucate HELP iza koga sledi ime komande. Ako ukucate HELP bez imena komande iza, MS-DOS daje pregled svih svojih komandi.

Rad sa NOVELL serverom

Prijavljivanje na server:
Da biste mogli da kao klijent pristupate nekom serveru, morate imati svoje korisni~ko ime tzv. login name i svoju lozinku uz pomo} kojih pristupate svom prostoru na disku glavnog ra~unara-servera. Da biste po~eli da radite potrebno je da se prijavite tj. da ukucate komandu LOGIN, nakon ~ega vas ra~unar pita najpre za va{ login name, a zatim za lozinku, npr.:

F:\LOGIN> login
Enter your login name:brana
Enter your password:kurs

Ako ste ispravno uneli login name i lozinku, ra~unar }e vas pozdraviti, ispisati neke informacije i izbaciti prompt G:\> ili U:\>, {to zna~i da ste pristupili svojim podacima na glavnom disku i da sada mo`ete da radite sa njima.
Ukoliko ste negde pogre{ili pri ukucavanju login name-a ili lozinke ra~unar vas ne}e pustiti da pristupite svojim podacima, ve} }e ponovo izbaciti komandni prompt F:\LOGIN> {to zna~i da vi morate da ponovite prijavljivanje tj. da ponovo ukucate komandu LOGIN, va{ login name i lozinku.

Promena password-a:
Svoju lozinku mo`ete menjati komandom SETPASS, koja vas prvo pita da ukucate prethodnu lozinku, zatim novu lozinku, i na kraju tra`i od vas da potvrdite novu lozinku, npr.:

G:\> setpass
Enter old password for NOVELL/BRANA:kurs
Enter new password for NOVELL/BRANA:proba
Retype new password for NOVELL/BRANA:proba

Ako ste negde pogre{ili u kucanju ra~unar }e vam javiti "Access denied to NOVELL/BRANA, password not changed." {to zna~i da lozinka nije promenjena. Ako niste pogre{ili, ra~unar }e vam javiti "Password for NOVELL/BRANA has been changed." {to zna~i da vam je lozinka promenjena.

Spisak aktivnih korisnika:
Spisak korisnika koji trenutno rade na serveru, mo`ete dobiti komandom USERLIST.

Slanje poruka:
Komandom SEND mo`ete poslati poruku nekom od tih korisnika, npr:
G:\> send "kako si?" to brana

Slanje po{te:
Komandom PMAIL mo`ete poslati pismo, npr:
G:\> pmail -t pera@buef31.etf.bg.ac.yu -f pismo.txt

O|avljivanje sa servera:
Kada zavr{ite rad potrebno je da se o|avite, da ne biste ostavili otvoren pristup svojim podacima. O|avljivanje se vr{i komandom LOGOUT, koja vas obavesti da ste o|avljeni i ispi{e datum i vreme prijavljivanja i o|avljivanja, npr.:

G:\> logout
BRANA logged out from server NOVELL connection 10.
Login time: Monday May 22, 1995 1:23pm
Logout time: Monday May 22, 1995 2:10pm

Ne{to vi{e o direktorijumima

Direktorijumi su va`ni naro~ito kada koristite hard disk. Ako koristite samo diskete mo`ete organizovati datoteke tako {to }ete ih sme{tati na razli~ite diskete. Kod hard diska koji obi~no mo`e da ~uva mnogo vi{e informacija od diskete potrebno je datoteke grupisati u direktorijume radi lak{eg snala`enja.

Ve} smo ranije pomenuli da svaki disk mora imati najmanje jedan direktorijum, jer prilikom formatiranja svakog diska MS-DOS kreira tzv. root (osnovni) direktorijum na tom disku u koji }e biti sme{tene sve druge datoteke i direktorijumi. Vi mo`ete dalje kreirati poddirektorijume root direktorijuma, kao i poddirektorijume tih poddirektorijuma po slobodnom izboru. Strogo gledano, svi direktorijumi osim root-a su poddirektorijumi. Me|utim, obi~no se koristi termin direktorijum. Termin poddirektorijum se koristi samo u opisu veze izme|u dva direktorijuma. Direktorijumi i poddirektorijumi formiraju strukturu koja se naziva hijerarhijska struktura i vi mo`ete dodavati direktorijume na bilo kom nivou takve hijerarhijske strukture.

Ime direktorijuma:
Izuzev root direktorijuma koji se ozna~ava sa '\', svaki direktorijum ima ime. Direktorijum tako|e mo`e imati i ekstenziju (tip), ali se to ne praktikuje. Ime ne mo`e imati vi{e od osam znakova. Ekstenzija mo`e imati najvi{e tri znaka i odvojena je od imena ta~kom. Ime i ekstenzija mogu sadr`ati slova (A-Z), brojeve (0-9), _, $, !, #, %, &. Ne mogu sadr`ati zareze, ta~ke, razmake. Teku}i direktorijum mo`e se ozna~avati imenom ili '.'. Njegov nadre|eni direktorijum osim imenom mo`e se ozna~avati sa '..'.

Putanja:
Path ili putanja specificira lokaciju direktorijuma u hijerarhijskoj organizaciji. To mo`ete zamisliti kao put koji MS-DOS treba da pre|e krenuv{i od root direktorijuma ili teku}eg direktorijuma da bi do{ao do odre|enog direktorijuma i datoteka u njemu. Direktorijumi u putanji (izuzev root-a i njegovih poddirektorijuma) su me|usobno odvojeni sa '\'. Isto tako ime datoteke odvojeno je sa '\' od imena poslednjeg direktorijuma u putanji. Zna~i svaki direktorijum i svaka datoteka jednozna~no su odre|eni svojim imenom i lokacijom.
Na primer, putanja:
\win\temp
zna~i da pristupate poddirektorijumu TEMP direktorijuma WIN na teku}em drajvu. Prvi znak '\' ozna~ava root direktorijum.
Specifikacija:
c:\win\bootlog.txt
zna~i da pristupate datoteci BOOTLOG.TXT u direktorijumu WIN koji je poddirektorijum osnovnog direktorijuma na disku C.

NAPOMENA: U opisu komandi, koje slede: naziv komande pisan je velikim slovima i ne mo`e se skratiti pri unosu; parametri i opcije ako nisu obavezni stavljeni su u uglaste zagrade; alternativne vrednosti za parametar ili opciju stavljene su u viti~aste zagrade i me|usobno su razdvojene sa '|'; tri ta~ke '...' unutar uglastih zagrada ozna~avaju da se deo komande iza koga slede mo`e ponoviti proizvoljan broj puta.

Koje sve direktorijume imate?

Hijerarhijsku organizaciju direktorijuma mo`ete videti pomo}u komande TREE.
Sintaksa
: TREE [[drajv:][path]]

Na primer, komanda:
G:\> tree
prikazuje hijerarhijsku organizaciju svih direktorijuma na drajvu G.
Komanda:
G:\> tree a:\
prikazuje hijerarhijsku organizaciju svih direktorijuma na drajvu A tj. na disketi A. Isti efekat se dobija ako iz A zadamo komandu:
A:\> tree
Komanda:
G:\> tree \word
prikazuje hijerarhijsku organizaciju direktorijuma WORD i njegovih poddirektorijuma. Isti efekat se posti`e ako u direktorijumu WORD zadamo komandu:
G:\WORD> tree

[ta sve imate u direktorijumu?

Da biste videli sadr`aj nekog direktorijuma, koristite komandu DIR. Ova komanda ne daje samo spisak datoteka nekog direktorijuma, ve} i spisak njegovih poddirektorijuma.
Sintaksa: DIR [drajv:][path][filename] [/w][/p]

Na primer, komanda:
G:\> dir
prikazuje sadr`aj osnovnog direktorijuma na G.
Komanda:
G:\> dir win
prikazuje sadr`aj direktorijuma WIN. Isti efekat se dobija ako u WIN direktorijumu zadamo komandu:
G:\WIN> dir
Komanda:
G:\> dir a:\new
prikazuje sadr`aj direktorijuma NEW na disketi A. Isti efekat se posti`e ako u A zadamo komandu:
A:\> dir \new

Kreiranje direktorijuma

Da biste kreirali direktorijum koristite komandu MD (Make Directory).
Sintaksa: MD [drajv:]path

Na primer, komanda:
G:\> md proba
kreira novi direktorijum PROBA kao poddirektorijum osnovnog direktorijuma na G.
Komanda:
G:\PROBA> md maj
kreira novi direktorijum MAJ kao poddirektorijum direktorijuma PROBA. Isti efekat se posti`e ako iz osnovnog direktorijuma zadamo komandu:
G:\> md proba\maj
Komanda:
G:\> md a:\new
kreira novi direktorijum NEW kao poddirektorijum osnovnog direktorijuma na disketi A. Isti efekat se dobija ako iz A zadamo komandu:
A:\> md new

Prelazak iz jednog direktorijuma u drugi

Da biste oti{li u neki direktorijum tj. da biste promenili teku}i direktorijum bilo kog drajva koristite komandu CD (Change Directory).
Sintaksa: CD [drajv:][path]

Na primer, komanda CD bez parametara:
G:\> cd
prikazuje teku}i drajv i puno ime teku}eg direktorijuma.
Na primer, komandom:
G:\> cd win
prelazite iz osnovnog direktorijuma u direktorijum WIN.
Komandom:
G:\WIN> cd \
prelazite iz direktorijuma WIN u osnovni direktorijum.
Komandom:
G:\WIN> cd temp
prelazite iz direktorijuma WIN u njegov poddirektorijum TEMP. U direktorijum TEMP mo`ete sti}i i direktno iz osnovnog direktorijuma komandom:
G:\> cd win\temp
Komandom:
G:\WIN\TEMP> cd \proba
prelazite iz direktorijuma TEMP u direktorijum PROBA koji je poddirektorijum osnovnog direktorijuma.

NAPOMENA: Pomo}u komande CD mo`ete prelaziti iz jednog u drugi direktorijum istog drajva, ali ne mo`ete pre}i sa jednog drajva na drugi, npr. sa G na A i obrnuto. Po direktorijumima drugog drajva se mo`ete kretati tek kada promenite drajv tj. kada postavite taj drajv za teku}i.

Promena disk drajva:

Da biste promenili teku}i drajv kucate slovo `eljenog drajva iza koga sledi dvota~ka. Na primer ako `elite sa G da pre|ete na A:
G:\WIN> a:
ili sa A na G:
A:\> g:

Promena imena direktorijuma

Kod novijih verzija MS-DOS-a (od verzije 6.0, pa nadalje) postoji mogu}nost da direktorijumu promenite ime komandom MOVE.
Sintaksa: MOVE [drajv:]path newname

Komanda:
G:\> move proba proba2
menja ime direktorijumu PROBA iz osnovnog direktorijuma u PROBA2.
Komanda:
G:\PROBA> move a:\new novi
menja ime direktorijumu NEW na disketi A u NOVI. Isti efekat se dobija, ako iz A zadamo komandu:
A:\> move new novi

Brisanje direktorijuma

Ako vam direktorijum vi{e ne treba, mo`ete ga obrisati komandom RD (Remove Directory). Da bi ste ga mogli obrisati ne mo`ete biti u njemu i direktorijum mora biti prazan. Zna~i podrazumeva se da ste ste sve datoteke iz njega ve} izbrisali.
Sintaksa: RD [drajv:]path

Komanda:
G:\> rd proba
bri{e direktorijum PROBA iz osnovnog direktorijuma.
Komanda:
G:\PROBA> rd maj
bri{e poddirektorijum MAJ direktorijuma PROBA. Isti efekat se dobija ako iz osnovnog direktorijuma zadamo komandu:
G:\> rd proba\maj
Komanda:
G:\PROBA> rd a:\new
bri{e direktorijum NEW iz osnovnog direktorijuma na disketi A. Isti efekat se dobija ako iz A zadamo komandu:
A:\> rd new

U novijim verzijama MS-DOS-a, postoji komanda DELTREE, koja bri{e `eljeni direktorijum i ako nije prazan tj. bri{e ga zajedno sa njegovim poddirektorijumima i datotekama.
Na primer,komanda:
G:\> deltree proba
bri{e direktorijum PROBA iz osnovnog direktorijuma.

Kopiranje direktorijuma

Da biste iskopirali direktorijum u drugi direktorijum koristite komandu XCOPY. XCOPY komanda je sli~na COPY komandi. Obe komande kopiraju datoteke iz jednog direktorijuma u drugi, s tim {to COPY komanda radi sa pojedina~nom datotekom ili grupom datoteka, a XCOPY komanda radi sa pojedina~nim direktorijumom ili grupom direktorijuma. Obe komande tako|e mogu da kreiraju nove datoteke u odredi{nom direktorijumu, dok samo XCOPY komanda mo`e da kreira nove direktorijume.
Sintaksa: XCOPY [drajv1:]path1[filename1] [drajv2:][path2][filename2] [/s[/e] ili XCOPY drajv1:[path1][filename1] [drajv2:][path2][filename2] [/s[/e]

Na, primer, komanda:
G:\PROBA> xcopy a:\tekst b:\ /s
kopira kompletnu strukturu direktorijuma TEKST na drajvu A u root direktorijum drajva B. Kopira sve datoteke TEKST direktorijuma, kao i sve njegove poddirektorijume (koji nisu prazni) i njihove datoteke. Da biste iskopirali i prazne direktorijume dodajte opciju /E.

O datotekama

Ve} smo rekli da su informacije koje va{ ra~unar koristi organizovane u datoteke. Svaka datoteka ima ime i ekstenziju (tip). Ime se uvek pojavljuje prvo i ekstenzija je uvek odvojena od imena ta~kom. Naj~e{}e se pod imenom datoteke (filename) podrazumevaju i ime i ekstenzija. Svaka datoteka je jednozna~no odre|ena svojim imenom i lokacijom tj. kompletna identifikacija datoteke podrazumeva: putanja\ime.tip

Ime:
Ime vam naj~e{}e poma`e da identifikujete sadr`aj datoteke. Ime mo`e imati najvi{e 8 znakova. Ti znaci mogu biti slova, brojevi, _, $, !, #, %, &, -. Ime nikako ne sme sadr`ati razmake, zareze i ta~ke.

Ekstenzija:
Ekstenzija vam poma`e da identifikujete tip datoteke. Mo`e imati najvi{e 3 znaka. Kada kreirate datoteku, birate ekstenziju tako da vam pomogne da identifikujete datoteku. MS-DOS koristi odre|enu ekstenziju za odre|eni tip datoteke:
.EXE (executable) i .COM (command) -za datoteke koje sadr`e programe
.SYS (system) -za datoteke koje sadr`e informacije o va{em hardware-u
.BAT (batch) -za datoteke koje sadr`e listu MS-DOS komandi koje MS-DOS izvr{ava jednu za drugom po redosledu navedenom u datoteci
.TXT (text) -za datoteke koje sadr`e neformatirani (obi~an) tekst
.DOC (document) - za datoteke koje sadr`e formatirani tekst

Koje datoteke imate?

Ovu informaciju mo`ete dobiti kori{}enjem DIR komande koja daje spisak svih datoteka u odre|enom direktorijumu. Pored informacija o imenu datoteke dobi}ete i informacije o veli~ini datoteke i datumu i vremenu njenog kreiranja ili modifikovanja. Veli~ina datoteke izra`ava se u bajtima.

Na primer, komanda:
G:\WIN> dir *.txt
daje spisak svih datoteka sa ekstenzijom .TXT u direktorijumu WIN.
Iz prethodnog primera vidite da se grupa datoteka specificira pomo}u znaka '*'. Znak '*' tzv. d`oker znak mo`e zameniti celu re~ ili grupu znakova u imenu datoteke, kao i u ekstenziji. Na primer, komanda:
G:\PROBA> dir r*.*
daje spisak svih datoteka ~ije ime po~inje na slovo R u direktorijumu PROBA, a komanda:
G:\PROBA> dir a:\r*.txt
daje spisak svih datoteka sa ekstenzijom .TXT ~ije ime po~inje na slovo R u osnovnom direktorijumu na disketi A. Isti efekat se dobija ako iz A zadamo komandu:
A:\> dir r*.txt

Ako u spisku datoteka ne `elite informacije o njihovoj veli~ini i datumu i vremenu poslednje promene, ve} samo informacije o njihovim imenima, koristite DIR komandu sa opcijom /W. Npr.:
G:\WIN> dir *.exe /w

Ako je spisak datoteka dovoljno veliki da ne mo`e da stane na ekran, mo`ete koristiti DIR komandu sa opcijom /P koja prikazuje spisak datoteka stranu po stranu. Npr.:
G:\WIN> dir /p
Da biste videli slede}u stranu, pritisnete bilo koji taster.

Pregled sadra`aja datoteke

Da biste videli sadr`aj neformatirane tekst datoteke ili batch datoteke koristite komandu TYPE. MS-DOS prika`e celu datoteku na va{em ekranu. Ne mo`ete menjati tekst, niti gledati samo delove datoteke.
Sintaksa: TYPE [drajv:][path]filename

Na primer, komanda:
G:\WIN> type bootlog.txt
prikazuje sadr`aj datoteke BOOTLOG.TXT koja se nalazi u direktorijumu WIN.
Ako sadr`aj datoteke ne mo`e da stane na ekran, komandu TYPE iskombinujte sa komandom MORE. Npr. komanda:
G:\WIN> type bootlog.txt | more
prikazuje sadr`aj datoteke BOOTLOG.TXT (koja se nalazi u direktorijumu WIN) stranu po stranu.
Komanda:
G:\WIN> type a:\list.txt
prikazuje sadr`aj datoteke LIST.TXT koja se nalazi u osnovnom direktorijumu na disketi A. Isti efekat se dobija ako iz A zadamo komandu:
A:\> type list.txt

Kopiranje datoteke

Ako `elite da iskopirate jednu ili vi{e datoteka na drugi disk ili direktorijum koristite komandu COPY.
Sintaksa: COPY source[+source[+...]] destination
Source i destination su oblika: [drajv:][path]filename.

Na primer, komanda:
G:\WIN> copy bootlog.txt \proba
kopira datoteku BOOTLOG.TXT iz direktorijuma WIN u direktorijum PROBA koji je poddirektorijum osnovnog direktorijuma. Isti efekat se dobija ako u direktorijumu PROBA zadamo komandu:
G:\PROBA> copy \win\bootlog.txt

Kopiranje sa diska na disketu
Komanda:
G:\PROBA> copy *.txt a:\novi
kopira sve datoteke sa ekstenzijom .TXT iz direktorijuma PROBA na G disku u direktorijum NOVI na disketi A.

Kopiranje sa diskete na disk
Komanda:
G:\PROBA> copy a:\novi\e.exe
kopira datoteku E.EXE iz direktorijuma NOVI na disketi A u direktorijum PROBA na G disku.

Preme{tanje datoteke


Kod novijih verzija MS-DOS-a (od verzije 6.0, pa nadalje) postoji mogu}nost da datoteke premestite na drugi disk ili direktorijum komandom MOVE.
Sintaksa: MOVE [drajv:][path]filename [drajv:][path]

Komanda:
G:\> move pismo.txt \proba
preme{ta datoteku PISMO.TXT iz osnovnog direktorijuma na disku G u direktorijum PROBA.
Komanda:
G:\PROBA> move a:\e.exe
preme{ta datoteku E.EXE sa diskete A na disk G u direktorijum PROBA. Isti efekat se dobija, ako iz A zadamo komandu:
A:\> move e.exe g:\proba

Promena imena datoteke

Da biste nekoj datoteci promenili ime koristite komandu REN (Rename). Datoteci mo`ete promeniti i ime i tip, samo ime ili samo tip.
Sintaksa: REN [drajv:][path]filename1 filename2

Na primer, komanda:
G:\PROBA> ren bootlog.txt pismo.doc
datoteci BOOTLOG.TXT u direktorijumu PROBA menja ime u PISMO.DOC.
Komanda:
G:\PROBA> ren *.exe *.com
svim datotekama sa ekstenzijom .EXE u direktorijumu PROBA, dodeljuje ekstenziju .COM.

Brisanje datoteke

Da biste obrisali sa diska jednu ili vi{e datoteka koristite komandu DEL (Delete).
Sintaksa: DEL [drajv:][path]filename [/p]

Na primer, komanda:
G:\PROBA> del pismo.txt
bri{e datoteku PISMO.TXT iz direktorijuma PROBA.
Komanda:
G:\PROBA> del a:\novi\*.txt
bri{e sve datoteke sa ekstenzijom .TXT iz direktorijuma NOVI na disketi A.
U slu~aju kada zahtevate brisanje vi{e datoteka o|ednom, nekada je zgodno da tra`ite od ra~unara da vas posebno pita za svaku od prona|enih. To posti`ete tako {to u komandi DEL navedete opciju /P. Npr.:
G:\PROBA> del a:\*.txt /p
Komanda:
G:\PROBA> del *.*
bri{e sve datoteke iz direktorijuma PROBA.
U ovom slu~aju, po{to zahtevate brisanje svih datoteka iz direktorijuma, MS-DOS }e (iako niste naveli opciju /P) tra`iti od vas da potvrdite brisanje.

Vra}anje izbrisane datoteke

Kod novijih verzija MS-DOS-a (od verzije 6.0, pa nadalje; verziju operativnog sistema mo`ete proveriti komandom VER) postoji mogu}nost da povratite datoteke koje ste slu~ajno obrisali komandom DEL tj. postoji komanda UNDELETE.
Sintaksa: UNDELETE [[drajv:][path]filename] [{/list|/all}]

Komanda:
G:\PROBA> undelete
poku{ava da povrati sve obrisane datoteke u direktorijumu PROBA na disku G.
Komanda:
G:\> undelete doc1.txt
poku{ava da povrati obrisanu datoteku DOC1.TXT iz osnovnog direktorijuma na disku G.
Komanda:
G:\> undelete a:\novi\*.tmp
poku{ava da povrati sve obrisane datoteke sa ekstenzijom .TMP u direktorijumu NOVI na disketi A.
Komanda UNDELETE sa opcijom /LIST tra`i od vas da potvrdite oporavak za svaku datoteku koju je u mogu}nosti da povrati. Suprotno tome, opcija /ALL oporavlja sve prona|ene datoteke.

NAPOMENA
: U radu sa NOVELL-om komanda UNDELETE ne daje zadovoljavaju}e rezultate, te iz tog razloga postoji komanda SALVAGE.

Pore|enje sadr`aja .TXT ili .BAT datoteka

Da biste videli da li dve datoteke ili grupa datoteka ima isti sadr`aj koristite FC komandu. Ova komanda poredi specificirane datoteke i prikazuje sve linije koje se razlikuju.
Sintaksa: [/a] [drajv1:][path1]filename1 [drajv2:][path2]filename2

Komanda:
G:\> fc food1.txt food2.txt
poredi datoteke FOOD1.TXT i FOOD2.TXT iz osnovnog direktorijuma na G disku.
Komanda:
G:\> fc proba.txt a:\new.txt
poredi datoteku PROBA.TXT iz osnovnog direktorijuma na G disku sa datotekom NEW.TXT iz osnovnog direktorijuma na disketi A.
Komanda FC sa opcijom /A daje skra}eni izve{taj o razlikama tj. prikazuje samo prvu i poslednju liniju svakog skupa razlika.

Preusmeravanje ulaza i izlaza komande

Dok ne specificirate druga~ije, za svaku MS-DOS komandu ulaz je ono {to vi kucate na tastaturi i svaka MS-DOS komanda svoj izlaz {alje na ekran. Ponekad je korisno da preusmerite npr. izlaz u datoteku ili na {tampa~.
Znak '>' izlaz komande umesto na ekran {alje u datoteku ili na neki ure|aj (npr. {tampa~). Ako navedena datoteka ne postoji MS-DOS je kreira, a ako postoji pre|a{nji sadr`aj se gubi.
Znak '>>' izlaz komande dodaje na kraj specificirane datoteke. Ako navedna datoteka ne postoji MS-DOS je kreira.
Znak '<' ulaz potreban komandi umesto sa tastature uzima iz datoteke.
Znak '|' za ulaz potreban komandi uzima izlaz prethodne komande.

Na primer, komanda:
G:\> dir > dirlist.txt
spisak datoteka koji daje komanda DIR upisuje u datoteku DIRLIST.TXT u osnovnom direktorijumu na G disku.
Komanda:
G:\> dir a: >> alist.txt
spisak datoteka koji daje komanda DIR a: dodaje na kraj datoteke ALIST.TXT u osnovnom direktorijumu na G disku.
Komanda:
G:\> dir a: | sort > \proba\asort.txt
spisak datoteka dobijen komandom DIR a: sortira po abecedi i rezultat sme{ta u datoteku ASORT.TXT u direktorijumu PROBA na G disku.
Komanda:
G:\> dir | sort | more
spisak datoteka dobijen komandom DIR sortira po abecedi i prikazuje ekran po ekran.

U ovim primerima prime}ujete dve nove komande SORT i MORE tzv. filter komande. Filter komande rearan`iraju informacije koje prolaze kroz njih.

SORT
Ova komanda sortira po abecedi sadr`aj tekstualne datoteke ili izlaz neke komande.
MORE
Ova komanda prikazuje na ekranu sadr`aj datoteke ili izlaz komande, ekran po ekran. Da biste videli slede}i ekran, pritisnete bilo koji taster osim tastera PAUSE.
Sintaksa: MORE < [drajv:][path]filename
ili komanda | MORE

[tampanje datoteka

Mo`ete {tampati .TXT ili .BAT datoteke iz MS-DOS-a koriste}i komandu PRINT. Mo`ete specificirati listu datoteka za {tampanje tako da ne morate slati na {tampanje svaku datoteku pojedina~no. Po{to {tampa~ {tampa datoteke jednu po jednu, ostale ~ekaju u redu za {tampanje. Komanda PRINT u stvari dodaje datoteke u red za {tampanje.
Kada po{aljete datoteke na {tampanje, mo`ete izvr{avati druge komande do {tampa~ {tampa. Pre {tampanja morate se uveriti da je {tampa~ ispravno povezan sa va{im sistemom, da je uklju~en i da je spreman za {tampanje. [tampa~ mo`e biti priklju~en kako na paralelni port (port LPT1, LPT2 ili LPT3), tako i na serijski port (port COM1, COM2, COM3 ili COM4). Stoga je, na po~etku rada sa {tampa~em, potrebno saop{titi MS-DOS-u na koji port je priklju~en {tampa~.
Sintaksa: PRINT [/d:device] [/t] [[drajv:][path]filename[ ...]] [/c]

Na primer, komanda PRINT bez parametara:
C:\> print
ako je koristite na samom po~etku rada sa {tampa~em, postavlja port LPT1 (podrazumevani port ako se ni{ta ne navede) za aktivni, a ako je koristite kasnije u toku rada, prikazuje na ekranu datoteke koje ~ekaju u redu za {tampanje.
Komanda:
C:\> print /d:com1 prm.txt
postavlja port COM1 za aktivni i {alje datoteku PRM.TXT iz osnovnog direktorijuma na C disku na {tampanje. Kada prvi put u toku rada aktivirate komandu PRINT i ne navedete ime porta, a navedete ime datoteke koju `elite da od{tampate, MS-DOS vas pita koji port da aktivira. Kada jednom (na po~etku rada) aktivirate port za {tampanje, on ostaje aktivan do kraja va{eg rada.
Komanda:
C:\> print new.txt a:\novi\doc.txt
{alje na {tampanje datoteke NEW.TXT iz osnovnog direktorijuma na C disku i DOC.TXT iz direktorijuma NOVI na disketi A.
Komanda:
C:\> print *.txt
{alje na {tampanje sve datoteke sa ekstenzijom .TXT iz osnovnog direktorijuma na C disku.
Komanda:
C:\> print /t
obustavlja {tampanje tj. bri{e sve datoteke iz reda za {tampanje.
Komanda PRINT sa opcijom /C:
C:\> print old.txt /c
otkazuje {tampanje datoteke OLD.TXT tj. bri{e ju iz reda za {tampanje.

Rad sa disketama

Ve} smo ranije pominjali da da biste mogli koristiti diskove morate ih pripremiti za upotrebu pomo}u komande FORMAT. Disk mo`ete formatirati bez obzira da li je on prethodno bio formatiran ili ne.
NAPOMENA: Kada formatirate disk, sve informacije koje su postojale na njemu se gube.Iz tog razloga hard disk se formatira samo prvi put, a diskete mo`ete formatirati i nakon prve upotrebe.

Formatiranje disketa

Na primer, komanda:
G:\PROBA> format a:
formatira disketu u drajvu A koriste}i podrazumevanu veli~inu i ostavlja mogu}nost oporavka tj. povratka na stanje pre formatiranja. Ako ne navedete labelu, MS-DOS vas pita da li ho}ete da date disketi neko ime (i koje) ili ne}ete. Ako ne}ete dovoljno je samo da pritisnete taster ENTER.
Komanda FORMAT sa opcijom /U:
G:\PROBA> format a: /u
vr{i tzv. bezuslovno formatiranje tj. formatira disketu u drajvu A koriste}i podrazumevanu veli~inu, ali bri{u}i sve postoje}e podatke bez mogu}nosti oporavka.
Komanda:
G:\PROBA> format a: /f:720
formatira disketu u drajvu A koriste}i veli~inu od 720KB i ostavlja mogu}nost oporavka.

Deformatiranje disketa

Ako ste gre{kom formatirali disk, mo`ete povratiti informacije komandom UNFORMAT, ali samo ako u komandi FORMAT niste koristili opciju /U i ako nakon formatiranja niste upisivali nove informacije na taj disk.
Na primer:
G:\PROBA> unformat a:

Kopiranje disketa

Da biste iskopirali sadr`aj jednog floppy diska na formatiran ili neformatiran drugi floppy disk koristite komandu DISKCOPY. Ako odredi{ni disk nije formatiran DISKCOPY ga formatira, a ako jeste DISKCOPY uni{tava postoje}i sadr`aj.
Sintaksa: DISKCOPY [drajv1:[drajv2:]]
Drajvovi drajv1 i drajv2 su floppy disk drajvovi.

Komanda:
G:\> diskcopy
kopira sadr`aj diskete u teku}em drajvu na drugu disketu u istom drajvu, tako {to kada je potrebno tra`i od vas da promenite disketu. Teku}i drajv ne mo`e biti hard disk drajv.
Komanda:
G:\> diskcopy a:
kopira sadr`aj diskete u drajvu A na disketu u teku}em drajvu.
Komanda:
G:\> diskcopy a: a:
kopira sadr`aj diskete u drajvu A na drugu disketu u istom drajvu, tako {to kada je potrebno tra`i od vas da promenite disketu.

Pore|enje disketa

Da biste poredili sadr`aje dva floppy diska koristite komandu DISKCOMP. Sintaksa: DISKCOMP [drajv1:[drajv2:]]
Drajvovi drajv1 i drajv2 su floppy disk drajvovi.

Komanda:
G:\> diskcomp
poredi diskete u teku}em drajvu, tako {to kada je potrebno tra`i od vas da promenite disketu u teku}em drajvu. Teku}i drajv ne mo`e biti hard disk drajv.
Komanda:
G:\> diskcomp a:
poredi disketu u drajvu A sa disketom u teku}em drajvu.
Komanda:
G:\> diskcomp a: a:
poredi diskete u drajvu A, tako {to kada je potrebno tra`i od vas da promenite disketu.
NAPOMENA: DISKCOMP ne mo`e porediti razli~ite kategorije disketa bilo da se razlikuju po fizi~koj veli~ini ili po kapacitetu.

Provera ispravnosti diska

Komandom SCANDISK mo`ete proveriti ispravnost bilo hard diska ili diskete i u nekim slu~ajevima, SCANDISK mo`e da "popravi kvar" u smislu da neke o{te}ene sektore markira kao lo{e, tako da posle MS-DOS koristi disk/disketu bez tih sektora tj. kao normalnu-ispravnu. Pri pozivu ove komande, ne mora se navesti koji disk je potrebno skanirati, jer }e vas SCANDISK svakako to pitati nakon startovanja, npr.:
G:\> scandisk

Batch programi

Ve} smo ranije pominjali batch programe tj. datoteke sa ekstenzijom .BAT koje sadr`e skup MS-DOS komandi koje se izvr{avaju pri pozivu tog programa redosledom navedenim u datoteci. Ovi programi slu`e da olak{aju i ubrzaju rad sa MS-DOS-om, jer ima slu~ajeva kada morate vi{e puta da kucate isti skup komandi. Umesto da kucate jednu po jednu od ovih komandi dovoljno je da otkucate ime batch programa.
NAPOMENA: Svi programi bez obzira kog su tipa (.BAT, .EXE, .COM) startuju se
navo|enjem lokacije i imena (path\filename) u komandnoj liniji.

Start-Up procedura

To je procedura tj. batch program AUTOEXEC.BAT koju MS-DOS izvr{i svaki put kada startujete va{ sistem. U toku rada vi je mo`ete izvr{avati kucanjem njenog imena u komandnoj liniji, ali za tim obi~no nema potrebe. Ona se nalazi u root direktorijumu va{eg start-up diska (naj~e{}e je u pitanju hard disk). Ona se kreira pri instalaciji MS-DOS-a, ali po potrebi i `elji i vi mo`ete dodavati komande u ovu proceduru. MS-DOS komande koje se naj~e{}e dodaju u ovu proceduru su:
DOSKEY
^esto vam se mo`e desiti da neku komandu treba da ponovite vi{e puta ili da ste je ukucali pogre{no, pa treba da izmenite samo deo. Da ne biste u tim slu~ajevima morali svaki put kucati komandu iz po~etka, zgodno je da aktivirate program DOSKEY koji pamti poslednjih dvadesetak unetih komandi. Pritiskom na taster sa strelicom na gore vra}ate jednu po jednu komandu koju ste kucali. Ovaj program mo`ete aktivirati kucanjem njegovog imena u komandnoj liniji, ali je mo`da bolje da u AUTOEXEC.BAT stavite komandu:
DOSKEY
PATH
Ve} smo ranije pominjali path (putanju). Komanda PATH specificira MS-DOS-u gde sve da tra`i datoteke, pa tek ako ih nigde ne na|e da javi da ih nije na{ao. To je potrebno da bi se program mogao izvr{avati iz bilo kog direktorijuma navo|enjem samo njegovog imena bez lokacije.
Sintaksa: PATH [[drajv:]path[;...]]
Na primer, komanda:
PATH \;c:\bin;c:\utilities
specificira MS-DOS-u da datoteke tra`i najpre u root direktorijumu teku}eg drajva, zatim u direktorijumu BIN drajva C i na kraju u UTILITIES direktorijumu drajva C.
Iz ovog primera vidite da se u PATH komandi u stvari navodi lista direktorijuma me|usobno odvojenih sa ';'. Ova komanda se mo`e kucati u toku rada, ali je najzgodnije da se u AUTOEXEC.BAT stave naj~e{}e kori{}ene putanje.
PRINT
Da ne biste svaki put na po~etku rada sa {tampa~em morali da specificirate port na koji je {tampa~ priklju~en, mo`ete u AUTOEXEC.BAT da stavite komandu:
PRINT /d:port