ELEF: Fakultet, po Vama, od osnivanja do danas, fakultet danas i gde vidite na{ fakultet u budu}nosti?
B.M: Po~etak Elektronskog fakulteta je vezan za 1960. god. Nastao je iz potrebe, pre svega, privrede tri regiona - ni{kog, ju`no-moravskog i timo~kog. Iz potrebe za visoko{kolskim kadrovima u oblasti elektronike. Osnovna karakteristika razvoja Elektronskog fakulteta u toj prvoj fazi je sigurno dobro postavljena razvojna politika. Naime, Elektronski fakultet se oslanjao i na pomo}, pre svega, Elektrotehni~kog fakteta u Beogradu i Elektronske industrije, kada je u pitanju laboratorijska oprema, mada se tu radi i o zna~ajnijoj kadrovskoj pomo}i. @elim da istaknem da je EI u toj prvoj fazi razvoja fakulteta odigrala izuzetnu ulogu, izme|u ostalog, donela je odluku da izuzetno kvalitetne kadrove koji su bili zapo{ljeni u industriji oslobode obaveza rada u svojim mati~nim organizacijama da bi mogli da se anga`uju u izvo|enju nastavnog procesa na Elektronskom fakultetu. Ve}i broj iz te plejade stru~njaka je u me|uvremenu pre{ao i zaposlio se na fakultetu. Zahvaljuju}i vode}im profesorima, izuzetnim nau~nim autoritetima, Elektronski fakultet je u kadrovskom smislu vrlo brzo izrastao. Tako se vrlo brzo oslonio na sopstvene snage. Slede}i zna~ajan korak u razvoju je osnivanje Elektronskog fakulteta 1968. god. kada je jednostavno prerastao iz odseka Tehni~kog fakulteta u samostalni fakultet. Razdoblje od '70. do '80. godine je bilo pre svega okarakterisano sna`nim kadrovskim ja~anjem, sticanjem formalnih kadrovskih kvalifikacija s jedne strane, a s druge strane pove}anjem broja studenata i pove}anjem kvaliteta izvo|enja nastave.
U slede}oj deceniji (period od '80. do '90. godine) zna~ajan trenutak u razvoju fakulteta je useljenje u novu zgradu 1982. god. ~ime smo dobili ne samo prostorne uslove nego pre svega laboratorijske uslove. U tom periodu na{i profesori su se sve vi{e afirmisali nau~nim rezultatima i zapa`en je zna~ajan izlazak na me|unarodnu nau~nu scenu. Da tako ka`em "zlatan" period kad su u pitanju nau~ni stru~ni rezultati je period 1991. do 1995. godina. U tom periodu je Elektronski fakultet zauzeo mesto u samom vrhu nau~no-istra`iva~kih institucija u Srbiji, kako po obimu nau~nih istra`ivanja koja finansira Ministarstvo za nauku i tehnologiju, tako i po kvalitetu i kvantitetu ostvarenih nau~nih rezultata u tom periodu.
Zna~ajno je da je fakultet pored u~e{}a u fundamentalnim i primenjenim istra`ivanjima zauzeo jedno visoko mesto i u oblasti tehnolo{kog razvoja. Nesporno, u prethodnom periodu, a i danas, Elektronski fakultet je nosilac tehnolo{kog razvoja u Republici Srbiji. Kona~no, kada su u pitanju projekti koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnologiju Republike Srbije treba pomenuti da je fakultet zastupljen i u oblasti tzv. inovacionih projekata koji su zami{ljeni tako da se prakti~no dofinansira finalni razvoj i uvo|enje rezultata u proizvodnju. Ovaj period razvoja fakulteta je okarakterisan i zna~ajnom saradnjom, i pored ote`anih uslova, sa istaknutim pojedincima i nau~no-istra`iva~kim organizacijama iz inostranstva. Kao ilustracija ovoga o ~emu govorim - samo u 1995. godini, godini koja je bila krajnje nepovoljna u razmeni informacija imali smo blizu sto izlazaka van zemlje i preko pedeset dolazaka nau~nika iz inostranstva na Elektronskom fakultetu. Pored toga fakultet je nastavio da neguje saradnju sa privrednim organizacijama, prakti~no komponentu koja je bila dominantna u prethodnoj deceniji u razvoju fakulteta. Iz te saradnje sa mnogobrojnim privrednim organizacijama proiza{lo je mnogo prototipova koji su danas u primeni. Kada govorimo o sada{njem trenutku Elektronskog fakulteta vezao bih se, pre svega, za teku}u godinu. To je jubilarna godina u smislu da obele`avamo 35 godina od po~etka visoko{kolske nastave elektronike i 30 godina Univerziteta u Ni{u. Mislim da treba pomenuti organizaciju tri me|unarodna simpozijuma koja su u drugoj polovini ove godine bila na Elektronskom fakultetu: MIEL '95 - to je me|unarodni simpozijum iz oblasti mikroelektronike, TELSIKS '95 - nau~na konferencija me|unarodnog zna~aja o telekomunikaciji u savremenim satelitskim i kablovskim servisima koja je kao dominantnu i centralnu temu imala savremene tehnologije u radio-difuzionim sistemima i kona~no, na fakultetu je odr`ana konferencija JU@EL posve}ena dostignu}ima vezano za elektrotehni~ku delatnost na `eleznici. Po organizaciji, a pre svega po kvalitetu radova i ostvarenim efektima, ove konferencije zauzimaju sam vrh nau~nih i stru~nih konerencija i po mnogim ocenama imaju standard najvi{ih konferencija u svetu.
Izuzetno je va`no da spomenem sa gledi{ta edukacije studenata da diplomirani in`enjeri koji su zavr{ili Elektronski fakultet imaju veoma visok rejting, da su cenjeni ne samo na podru~ju na{e zemlje ve} i u inostranstvu. Ovo ne govorim sa gledi{ta da fakultet {koluje kadrove za inostranstvo, ve} sa gledi{ta da na{i studenti u okviru osnovnih studija dobijaju fond znanja koji je u pore|enju sa fondom koji se dobija na zapadnim univerzitetima na mnogo vi{em nivou. [to se ti~e vi|enja razvoja Elektronskog fakulteta u narednom periodu smatram da su dve komponente najbitnije. Prva je vezana za jednu vrlo va`nu aktivnost, a to je osavremenjavanje nastavnih planova i programa. Mi smo procenili i poku{a}emo da za neki mesec krenemo u jednu detaljnu obnovu, detaljno uskla|ivanje sa trendovima razvoja nastavnih planova i programa na vode}im univerzitetima u svetu, kao i sa trendovima razvoja elektronike i informatike uop{te. Osnovni cilj }e biti da prilagodimo nastavne planove i programe tako da sa manje optere}enja studenti dobijaju sve neophodne informacije koje su potrebne za dalji rad. Drugi cilj je da kroz te nove planove i programe budu uklju~eni sadr`aji koji su u trendu razvoja elektronike u svetu sa jedne strane, a sa druge sadr`aj koji }e omogu}iti da diplomirani in`enjeri elektrotehnike sa Elektronskog fakulteta za kra}e vreme na|u svoje mesto u privredi. Druga komponenta kojoj }emo posvetiti maksimalnu pa`nju odnosi se na dalje intenziviranje nau~no- istra`iva~kog rada na Elektronskom fakultetu, na jo{ ~vr{}e povezivanje sa nau~no-istra`iva~kim i edukativnim ustanovama u svetu, kao i sa istaknutim ekspertima u mati~nim oblastima fakulteta.