OSNOVNE STUDIJE


Osnovna delatnost Elektronskog fakulteta je da obrazuje diplomirane in`enjere elektrotehnike za: U radu na novim nastavnim planovima i programima Elektronski fakultet je te`io ka formiranju stru~njaka {irih profila. Nastavni plan i program jedne godine studija za sticanje visoke stru~ne spreme i dobijanje naziva diplomiranog in`enjera elektrotehnike za jednu od navedenih oblasti, ostvaruje se u 40 radnih sedmica, pri ~emu {kolska godina ima dva semestra. Nastava se ostvaruje predavanjima, ve`bama, konsultacijama, mentorskim radom, kolokvijumima, ispitima, stru~nom praksom i nau~no-istra`iva~kim radom studenata. Programi i planovi predmeta koji se predaju su promenljivi i prate najnovija dostignu}a u elektronici. Za sve predmete obezbe|eni su nastavnici i saradnici koji su, uglavnom, sa Elektronskog fakulteta, a za manji broj u`estru~nih predmeta anga`ovani su i nastavnici sa strane.


Na I i II godini nastava se izvodi po jedinstvenom programu za sve studente, a usmeravanje po obrazovnim profilima po~inje od III godine. Ukupna nastava traje devet semestara, odnosno 4,5 godine, a u X semestru vr{i se priprema i izrada diplomskog rada. Postojanjem ve}eg broja izbornih predmeta na V godini studija, kao i uvo|enjem interdisciplinarnih predmeta, pro{ireno je podru~je interesovanja studenata za pojedine oblasti.


Obrazovni profil: AUTOMATIKA I ELEKTRONIKA


Profil automatika i elektronika pru`a op{ta teorijska i prakti~na znanja potrebna in`enjeru elektrotehnike za razvoj, projektovanje i odr`avanje elemenata, ure|aja i sistema automatike, zasnovanih na primeni elektronike, u razli~itim industrijskim i drugim sistemima. Stoga su u nastavi na ovom profilu zastupljene nau~ne discipline koje omogu}avaju sistemski pristup automatizaciji primenom savremenih dostignu}a u elektronskoj obradi informacija. Student na ovom profilu sti~e teorijska i prakti~na znanja iz metrologije, procesnih informacionih sistema, elektronike, ra~unarske tehnike i primene ra~unara, telekomunikacija, energetike, automatike (osnovi automatike, teorija sistema automatskog upravljanja, upravljanje procesima, projektovanje sistema automatskog upravljanja, regulacija elektromotornih pogona), robotike (dinamika mehanizama i ma{ina i tehni~ka robotika), kao i elektromedicinske instrumentacije. In`enjer elektrotehnike profila za automatiku i elektroniku je spreman za projektovanje slo`enih dinami~kih automatizovanih sistema, po~ev od matemati~kog modeliranja objekta upravljanja, preko izbora i/ili projektovanja merno-informacionih organa, izbora zakona upravljanja, projektovanja i/ili izbora regulatora, projektovanja upravlja~kih algoritama za primenu ra~unara, projektovanja elektronskih sklopova za razli~ite namene, izu~avanje dinamike slo`enih sistema simulacijom na analognim i digitalnim ra~unarima, do fleksibilne automatizacije primenom manipulatora i robota ili primene elektronike u medicini.
Podru~je zapo{ljavanja
in`enjera ovog profila je veoma {iroko: privredne organizacije u oblasti elektronske i procesne industrije, proizvodnja namenske opreme, elektroprivreda, zdravstvo, nau~no-istra`iv~ke organizacije i dr.


Obrazovni profil: ELEKTRONIKA I TELEKOMUNIKACIJE

Studije na ovom obrazovnom profilu imaju za cilj da studentu omogu}e da savlada i usvoji op{ta znanja iz elektronike i njenu primenu u telekomunikacijama, elektronskim ure|ajima i sistemima. U prve dve godine, zajedno sa ostalim profilima, izu~avaju se fundamentalna znanja iz matematike, fizike, elektrotehnike i ra~unarske tehnike. Od tre}e godine zapo~inje se sa izu~avanjem oblasti telekomunikacija, uz dalje produbljivanje znanja iz elektronike. Izu~avaju se analogna i digitalna elektronska kola, elektronske i mikroelektronske komponente, mikroprocesori i ra~unari i primena ra~unara u projektovanju. Tako|e, izu~avaju se principi merenja u elektronici, elektromagnetika i numeri~ka matematika. U oblasti telekomunikacija, nakon izu~avanja teorijskih i tehni~kih osnova, prelazi se na u`estru~ne oblasti, kao {to su: elektroakustika, radiotehnika, televizija, mikrotalasna tehnika, opti~ki i satelitski sistemi, prenos podataka, telefonske centrale, telekomunikacione mre`e, itd. Ste~ena znanja iz ovih oblasti predstavljaju dobru osnovu za rad u struci, ali i za dalje usavr{avanje u izabranoj oblasti, odnosno za bavljenje razvojnim i nau~no-istra`iva~kim radom.


Mogu}nosti za zapo{ljavanje su vrlo {iroke, s obzirom da in`enjeri ovog profila radna mesta mogu na}i u radnim organizacijama za proizvodnju elektronskih ure|aja {iroke potro{nje, elektronske i telekomunikacione opreme i u organizacijama koje se bave eksploatacijom telekomunikacionih ure|aja i sistema. Najzna~ajnije su: PTT, elektroprivreda, `eleznica, radio-televizija, slu`be specijalne namene i dr.


Obrazovni profil: INDUSTRIJSKA ENERGETIKA

Studije na ovom obrazovnom profilu imaju za cilj da studentu, pored op{tih teorijskih i primenjenih znanja neophodnih diplomiranom in`enjeru elektrotehnike, pru`e i znanja iz oblasti elektri~nih ma{ina, upotrebe i distribucije elektri~ne energije i oblasti primene elektronike u energetici.

elektri~nih ma{ina, koje predstavljaju jednu od najmasovnijih grupa prijemnika elektri~ne energije, zapravo pretvara~e elektri~ne u mehani~ku energiju. Tako|e, veoma se {iroko izu~ava upotreba (primena) elektri~ne energije u raznim potro{a~kim postrojenjima, kao i na~in distribucije elektri~ne energije zavisno od vrste potro{a~kog postrojenja. U ovoj oblasti izu~avaju se i razli~ite elektri~ne instalacije, na~in njihovog projektnog iskazivanja, kao i sistemi za merenje, kontrolu, automatizaciju i upravljanje u okviru potro{a~kog postrojenja. U oblasti primene elektronike u energetici izu~avaju se konstruktivne karakteristike elektri~nih sklopova i elektroenergetskih pretvara~a koji se koriste u industrijskoj energetici.


Studenti koji zavr{e studije na ovom obrazovnom profilu mogu se zaposliti u industriji (elektroindustrija, ma{inska, metalur{ka, hemijska i dr.), u projektnim i in`enjering organizacijama, na odre|enim poslovima u elektroprivredi (elektrane), u poljoprivredi i vodoprivredi, u komunalnim organizacijama (saobra}aj, vodovod, distribucija, toplane, itd.), u institutima i drugim nau~nim organizacijama.


Obrazovni profil: MIKROELEKTRONIKA

Pored op{tih znanja iz elektronike, diplomirani in`enjeri ovog obrazovnog profila sti~u znanja iz {irokog spektra oblasti mikroelektronike, kao {to su: materijali i procesi za mikroelektroniku, mikroelektronske tehnologije i strukture, fizi~ka elektronika mikroelektronskih komponenata, modeliranje mikroelektronskih tehnologija i komponenata, analogna, digitalna i mikrotalasna elektronika, optoelektronika i niskotemperaturna mikroelektronika, projektovanje i aplikacija mikroelektronskih komponenata, merenje i karakterizacija mikroelektronskih komponenata i kvalitet i pouzdanost mikroelektronskih komponenata. Pri tome, detaljno se prou~ava veliki broj razli~itih mikroelektronskih komponenata, kao {to su: diskretne poluprovodni~ke komponente (uklju~uju}i senzore, optokomponente i komponente snage), pasivne i elektromehani~ke komponente i integrisana kola (uklju~uju}i monolitna i hibridna kola, analogna i digitalna kola, sna`na integrisana kola, integrisanu optoelektroniku i integrisane senzore).

Premda je te`i{te studija na ovom obrazovnom profilu na projektovanju i realizaciji mikroelektronskih komponenata, znanja kojima diplomirani in`enjeri ovladaju omogu}avaju im i rad na primeni mikroelektronskih komponenata u projektovanju i realizaciji analognih, digitalnih i analogno-digitalnih elektronskih sistema.


Diplomirani in`enjeri ovog obrazovnog profila imaju {iroke mogu}nosti zapo{ljavanja, kao {to su: radne organizacije koje proizvode mikroelektronske komponente, radne organizacije koje proizvode elektronske ure|aje i sisteme zasnovane na mikroelektronkim komponentama, samostalni nau~no-istra`iva~ki instituti i istra`iva~ko-razvojni instituti u industriji i radne organizacije za namensku proizvodnju.


Obrazovni profil: RA^UNARSKA TEHNIKA I INFORMATIKA

Studije na ovom obrazovnom profilu su tako organizovane da pripremaju in`enjere za projektovanje i kori{}enje ra~unara u naj{irem smislu, tj. ra~unarskog hardvera i softvera. Predmeti koji se izu~avaju u prve tri godine studija mogu se podeliti u tri grupe. U prvu grupu spadaju predmeti koji posredno ili neposredno daju znanja iz elektronike kao osnove ra~unarskog hardvera. U drugu grupu dolaze predmeti koji se odnose na principe funkcionisanja i projektovanja ra~unarskog hardvera. U tre}u grupu spadaju predmeti u kojima se izu~avaju programski jezici i principi programiranja, tj. materija koja predstavlja osnovu svake primene ra~unara. U ~etvrtoj i petoj godini kompletiraju se znanja iz ra~unarskog hardvera izu~avanjem mikrora~unarskih sistema, distribuiranih sistema i paralelnih ra~unarskih sistema, znanja iz ra~unarskog softvera izu~avanjem struktura podataka, baza podataka, tehnike projektovanja softvera, kao i principa funkcionisanja i projektovanja operativnih sistema, programskih prevodilaca i drugog sistemskog softvera.

Osnovni poslovi i radni zadaci na kojima mogu raditi in`enjeri koji zavr{e ovaj profil su:

- projektovanje novih ra~unarskih sistema, mikrora~unarskih sistema i drugih sistema baziranih na njima;

- projektovanje i odr`avanje ra~unarskih ure|aja za industrijske pogone, vo|enje procesa, automatizaciju kancelarijskog poslovanja i sl.;

- odr`avanje i projektovanje sistemskog softvera i softvera za baze podataka;

- projektovanje i odr`avanje mre`a ra~unara i telekomunikacionog softvera;

- projektovanje, kori{}enje i odr`avanje aplikativnog softvera, softvera za nau~no-tehni~ke primene i matemati~kog softvera;

- projektovanje i uvo|enje informacionih sistema.


Mogu}nosti zapo{ljavanja su veoma {iroke, po~ev od organizacija koje se bave projektovanjem i proizvodnjom ra~unarskog hardvera i softvera i istra`ivanjima u oblasti ra~unarske tehnike, do organizacija koje se bave primenom ra~unara i razli~itim vrstama podr{ke toj primeni.


Kada je re~ o osnovnim studijama, treba re}i da za stru~ni rad studenata postoje slede}e nastavne laboratorije: