OSNOVNE STUDIJE
Osnovna delatnost Elektronskog fakulteta je da obrazuje diplomirane in`enjere
elektrotehnike za:
U radu na novim nastavnim planovima i programima Elektronski fakultet
je te`io ka formiranju stru~njaka {irih profila. Nastavni plan i program
jedne godine studija za sticanje visoke stru~ne spreme i dobijanje naziva
diplomiranog in`enjera elektrotehnike za jednu od navedenih oblasti,
ostvaruje se u 40 radnih sedmica, pri ~emu {kolska godina ima dva semestra.
Nastava se ostvaruje predavanjima, ve`bama, konsultacijama, mentorskim radom,
kolokvijumima, ispitima, stru~nom praksom i nau~no-istra`iva~kim
radom studenata. Programi i planovi predmeta koji se predaju su promenljivi i
prate najnovija dostignu}a u elektronici. Za sve predmete obezbe|eni su
nastavnici i saradnici koji su, uglavnom, sa Elektronskog fakulteta, a
za manji broj u`estru~nih predmeta anga`ovani su i nastavnici sa strane.
Na I i II godini
nastava se izvodi po jedinstvenom programu za sve
studente, a usmeravanje po obrazovnim profilima po~inje od III godine.
Ukupna nastava traje devet semestara, odnosno 4,5 godine, a u X semestru
vr{i se priprema i izrada diplomskog rada. Postojanjem ve}eg broja izbornih
predmeta na V godini studija, kao i uvo|enjem interdisciplinarnih predmeta,
pro{ireno je podru~je interesovanja studenata za pojedine oblasti.
Profil automatika i elektronika pru`a op{ta teorijska i prakti~na znanja
potrebna in`enjeru elektrotehnike za razvoj, projektovanje i odr`avanje
elemenata, ure|aja i sistema automatike, zasnovanih na primeni elektronike,
u razli~itim industrijskim i drugim sistemima. Stoga su u nastavi na ovom
profilu zastupljene nau~ne discipline koje omogu}avaju sistemski pristup
automatizaciji primenom savremenih dostignu}a u elektronskoj obradi
informacija. Student na ovom profilu sti~e teorijska i prakti~na znanja iz
metrologije, procesnih informacionih sistema, elektronike, ra~unarske tehnike
i primene ra~unara, telekomunikacija, energetike, automatike (osnovi
automatike, teorija sistema automatskog upravljanja, upravljanje procesima,
projektovanje sistema automatskog upravljanja, regulacija elektromotornih
pogona), robotike (dinamika mehanizama i ma{ina i tehni~ka robotika), kao i
elektromedicinske instrumentacije. In`enjer elektrotehnike profila za
automatiku i elektroniku je spreman za projektovanje slo`enih dinami~kih
automatizovanih sistema, po~ev od matemati~kog modeliranja objekta
upravljanja, preko izbora i/ili projektovanja merno-informacionih organa,
izbora zakona upravljanja, projektovanja i/ili izbora regulatora,
projektovanja upravlja~kih algoritama za primenu ra~unara, projektovanja
elektronskih sklopova za razli~ite namene, izu~avanje dinamike slo`enih
sistema simulacijom na analognim i digitalnim ra~unarima, do fleksibilne
automatizacije primenom manipulatora i robota ili primene elektronike u
medicini.
Podru~je zapo{ljavanja in`enjera ovog profila je veoma {iroko:
privredne organizacije u oblasti elektronske i procesne industrije, proizvodnja
namenske opreme, elektroprivreda, zdravstvo, nau~no-istra`iv~ke organizacije
i dr.
Studije na ovom obrazovnom profilu imaju za cilj da studentu omogu}e da
savlada i usvoji op{ta znanja iz elektronike i njenu primenu u
telekomunikacijama, elektronskim ure|ajima i sistemima. U prve dve godine,
zajedno sa ostalim profilima, izu~avaju se fundamentalna znanja iz
matematike, fizike, elektrotehnike i ra~unarske tehnike. Od tre}e godine
zapo~inje se sa izu~avanjem oblasti telekomunikacija, uz dalje produbljivanje
znanja iz elektronike. Izu~avaju se analogna i digitalna elektronska kola,
elektronske i mikroelektronske komponente, mikroprocesori i ra~unari
i primena ra~unara u projektovanju. Tako|e, izu~avaju se principi merenja u
elektronici, elektromagnetika i numeri~ka matematika. U oblasti
telekomunikacija, nakon izu~avanja teorijskih i tehni~kih osnova, prelazi se
na u`estru~ne oblasti, kao {to su: elektroakustika, radiotehnika,
televizija, mikrotalasna tehnika, opti~ki i satelitski sistemi, prenos
podataka, telefonske centrale, telekomunikacione mre`e, itd. Ste~ena znanja
iz ovih oblasti predstavljaju dobru osnovu za rad u struci, ali i za dalje
usavr{avanje u izabranoj oblasti, odnosno za bavljenje razvojnim i
nau~no-istra`iva~kim radom.
Mogu}nosti za zapo{ljavanje su vrlo {iroke, s obzirom da
in`enjeri ovog profila radna mesta mogu na}i u radnim organizacijama za
proizvodnju elektronskih ure|aja {iroke potro{nje, elektronske i telekomunikacione
opreme i u organizacijama koje se bave eksploatacijom telekomunikacionih
ure|aja i sistema. Najzna~ajnije su: PTT, elektroprivreda, `eleznica,
radio-televizija, slu`be specijalne namene i dr.
Studije na ovom obrazovnom profilu imaju za cilj da studentu, pored op{tih
teorijskih i primenjenih znanja neophodnih diplomiranom in`enjeru
elektrotehnike, pru`e i znanja iz oblasti elektri~nih ma{ina, upotrebe i
distribucije elektri~ne energije i oblasti primene elektronike u energetici.
elektri~nih ma{ina, koje predstavljaju jednu od najmasovnijih grupa
prijemnika elektri~ne energije, zapravo pretvara~e elektri~ne u mehani~ku
energiju. Tako|e, veoma se {iroko izu~ava upotreba (primena) elektri~ne
energije u raznim potro{a~kim postrojenjima, kao i na~in distribucije
elektri~ne energije zavisno od vrste potro{a~kog postrojenja. U ovoj oblasti
izu~avaju se i razli~ite elektri~ne instalacije, na~in njihovog projektnog
iskazivanja, kao i sistemi za merenje, kontrolu, automatizaciju i
upravljanje u okviru potro{a~kog postrojenja. U oblasti primene elektronike u
energetici izu~avaju se konstruktivne karakteristike elektri~nih sklopova i
elektroenergetskih pretvara~a koji se koriste u industrijskoj energetici.
Studenti koji zavr{e studije na ovom obrazovnom profilu mogu se
zaposliti u industriji (elektroindustrija, ma{inska, metalur{ka, hemijska
i dr.), u projektnim i in`enjering organizacijama, na odre|enim poslovima u
elektroprivredi (elektrane), u poljoprivredi i vodoprivredi, u komunalnim
organizacijama (saobra}aj, vodovod, distribucija, toplane, itd.), u
institutima i drugim nau~nim organizacijama.
Pored op{tih znanja iz elektronike, diplomirani in`enjeri ovog obrazovnog
profila sti~u znanja iz {irokog spektra oblasti mikroelektronike, kao {to su:
materijali i procesi za mikroelektroniku, mikroelektronske tehnologije i
strukture, fizi~ka elektronika mikroelektronskih komponenata, modeliranje
mikroelektronskih tehnologija i komponenata, analogna, digitalna i
mikrotalasna elektronika, optoelektronika i niskotemperaturna
mikroelektronika, projektovanje i aplikacija mikroelektronskih komponenata,
merenje i karakterizacija mikroelektronskih komponenata i kvalitet i
pouzdanost mikroelektronskih komponenata. Pri tome, detaljno se prou~ava
veliki broj razli~itih mikroelektronskih komponenata, kao {to su: diskretne
poluprovodni~ke komponente (uklju~uju}i senzore, optokomponente i komponente
snage), pasivne i elektromehani~ke komponente i integrisana kola (uklju~uju}i
monolitna i hibridna kola, analogna i digitalna kola, sna`na integrisana kola,
integrisanu optoelektroniku i integrisane senzore).
Premda je te`i{te studija na ovom obrazovnom profilu na projektovanju i
realizaciji mikroelektronskih komponenata, znanja kojima diplomirani
in`enjeri ovladaju omogu}avaju im i rad na primeni mikroelektronskih
komponenata u projektovanju i realizaciji analognih, digitalnih i
analogno-digitalnih elektronskih sistema.
Diplomirani in`enjeri ovog
obrazovnog profila imaju {iroke mogu}nosti zapo{ljavanja, kao {to su:
radne organizacije koje proizvode mikroelektronske komponente, radne
organizacije koje proizvode elektronske ure|aje i sisteme zasnovane na
mikroelektronkim komponentama, samostalni nau~no-istra`iva~ki instituti i
istra`iva~ko-razvojni instituti u industriji i radne organizacije za namensku
proizvodnju.
Studije na ovom obrazovnom profilu su tako organizovane da pripremaju
in`enjere za projektovanje i kori{}enje ra~unara u naj{irem smislu, tj.
ra~unarskog hardvera i softvera. Predmeti koji se izu~avaju u prve tri godine
studija mogu se podeliti u tri grupe. U prvu grupu spadaju predmeti koji
posredno ili neposredno daju znanja iz elektronike kao osnove ra~unarskog
hardvera. U drugu grupu dolaze predmeti koji se odnose na principe
funkcionisanja i projektovanja ra~unarskog hardvera. U tre}u grupu spadaju
predmeti u kojima se izu~avaju programski jezici i principi programiranja,
tj. materija koja predstavlja osnovu svake primene ra~unara. U ~etvrtoj i
petoj godini kompletiraju se znanja iz ra~unarskog hardvera izu~avanjem
mikrora~unarskih sistema, distribuiranih sistema i paralelnih ra~unarskih
sistema, znanja iz ra~unarskog softvera izu~avanjem struktura podataka, baza
podataka, tehnike projektovanja softvera, kao i principa funkcionisanja i
projektovanja operativnih sistema, programskih prevodilaca i drugog
sistemskog softvera.
Osnovni poslovi i radni zadaci na kojima mogu raditi in`enjeri koji
zavr{e ovaj profil su:
- projektovanje novih ra~unarskih sistema, mikrora~unarskih sistema i drugih
sistema baziranih na njima;
- projektovanje i odr`avanje ra~unarskih ure|aja za industrijske pogone,
vo|enje procesa, automatizaciju kancelarijskog poslovanja i sl.;
- odr`avanje i projektovanje sistemskog softvera i softvera za baze podataka;
- projektovanje i odr`avanje mre`a ra~unara i telekomunikacionog softvera;
- projektovanje, kori{}enje i odr`avanje aplikativnog softvera, softvera za
nau~no-tehni~ke primene i matemati~kog softvera;
- projektovanje i uvo|enje informacionih sistema.
Mogu}nosti zapo{ljavanja su veoma {iroke, po~ev od organizacija
koje se bave projektovanjem i proizvodnjom ra~unarskog hardvera i softvera i
istra`ivanjima u oblasti ra~unarske tehnike, do organizacija koje se bave
primenom ra~unara i razli~itim vrstama podr{ke toj primeni.
Kada je re~ o osnovnim studijama, treba re}i da za
stru~ni rad studenata postoje slede}e nastavne laboratorije:
- Laboratorija za analogne sisteme i regulaciju elektromotornih sistema
- Laboratorija za digitalne sisteme i upravljanje procesima
- Laboratorija za fleksibile sisteme i robotiku
- Laboratorija za elektroniku
- Laboratorija za automatiku
- Laboratorija za radiotehniku i televiziju
- Laboratorija za digitalnu i analognu elektroniku
- Laboratorija za projektovanje
- Laboratorija za elektroenergetska postrojenja i tehniku za{tite
- Laboratorija za elektri~ne ma{ine i elektromotorne pogone i vu~u
- Laboratorija za elektri~ne instalacije i elektri~na osvetljenja
- Laboratorija za numeri~ku matematiku
- Laboratorija za elektri~na merenja
- Laboratorija za elektronska merenja
- Laboratorija za merne sisteme
- Laboratorija za fiziku
- Laboratorija za materijale
- Laboratorija za mikoelektroniku i elektronske komponente
- Laboratorija za programiranje i programske jezike
- Laboratorija za ra~unarske sisteme
- Laboratorija za sistemski softver i baze podataka
- Laboratorija za specijaliazovani hardver i softver
- Laboratorija za tehniku hiperfrekvenc
- Laboratorija za telekomunikacije
- Laboratorija za elektroakustiku
- Laboratorija za elektrotehniku